JEZIK I GOVOR

Kako koristiti priloge ‘gdje, kamo i kuda‘: ‘Nije ispravno nekoga pitati gdje ide nego kamo ide‘

Kako ih ispravno koristiti u emisiji Jezik i govor nam odgovara dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica

Marica Čilaš Mikulić

Govornici hrvatskog jezika dosta griješe u upotrebi priloga gdje, kamo i kuda. Kako ih ispravno koristiti u emisiji Jezik i govor nam odgovara dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

„U hrvatskom standardnom jeziku nije ispravno nekoga pitati gdje ide nego kamo ide. Prilogom gdje pitamo o mjestu gdje se netko ili nešto nalazi i u odgovoru motivira upotrebu lokativa. Gdje je Zagreb? U Hrvatskoj. Gdje je torba. Torba je pod stolicom. Gdje studira tvoj sin? U Splitu. Prilogom kamo pitamo o cilju kretanja. Uz njega se pojavljuju glagoli kretanja poput ići, putovati, letjeti, ploviti… U odgovoru motivira upotrebu akuzativa. Kamo ideš? Idem u trgovinu. Kamo putuješ? Putujem u Brazil. Prilogom kuda se pita o pravcu kretanja, odnosno putu kojim se netko ili nešto kreće. Kuda ideš? Idem prvo Ilicom pa Frankopanskom i Savskom“, objašnjava Čilaš Mikulić. Sva tri priloga su, dodaje, staroslavenskog i praslavenskog podrijetla.

„Bez obzira na to što su sva tri priloga vrlo stare riječi, u hrvatskim lokalnim govorima nisu jednako zastupljene. Na primjer u Rječniku govora slavonskih, baranjskih ili srijemskih nema natuknice kamo kao niti u Rječniku bračkih čakavaca, u Splitskom rječniku niti u Rječniku miljevačkoga govora. Dakle neki štokavski i čakavski govori nemaju prilog kamo nego koriste gdje u sva tri značenja. U rječniku Đurđevečkoga govora ili Splitskom rječniku nema priloga kuda. To nepostojanje svih triju priloga u lokalnom govoru utječe na nedovoljnu usvojenost u standardnome jeziku. No, i ta pogrešna uporaba najčešće ne dovodi do nesporazuma u komunikaciji jer kada nekoga pitamo o cilju kretanja, koristimo glagol kretanja“, govori Čilaš Mikulić.

„Prilog di, uobičajen u pitanju 'di si?' je inačica priloga gdje u štokavskim govorima i ne pripada standardnom jeziku. U kajkavskom se govorima gdje može reći i de, gde i gdi, u čakavskom kadi, kade, di, kader, kai, a u štokavskim di, dje, đe, gđe, gdi, gdjeno. I prilog kamo ima inačice kam ili kan, a kuda – kud, kudam, kudan, kudaj, kudar, kude i kudej“, otkriva Marica Čilaš Mikulić.

Poštovani čitatelji i gledatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 07:17