Kako je razbijena opasna banda i koja je to aplikaciju pomoću koje su istražitelji nasamarili kriminalce

Božićni vikend koji je iza nas definitivno je obilježila priča o uhićenju skupine osumnjičene za podmetanje eksplozivnih naprava, te naručivanje ubojstava, koju je Jutarnji prvi objavio. U razbijanju osmočlane bande s područja Zagreba hrvatski istražitelji imali su i veliku pomoć FBI-ja jer su hrvatski kriminalci 'upali' u jednu od najvećih međunarodnih FBI-jevih akcija u kojoj je diljem svijeta uhićeno više od 800 osumnjičenika zbog raznih kaznenih djela.

FBI je nasamario hrvatske kriminalce pomoću aplikacije ANOM, koju je upravo razvio FBI, i podmetnuo kriminalcima diljem svijeta, pa tako i onima u Hrvatskoj. O čemu se točno radi? Naime, Službenici FBI-ja i australske policije su 18 mjeseci prikupljali poruke od članova krim miljea koji na to nisu niti najmanje sumnjali. Do ovog ljeta aplikacija je bila instalirana na 20 tisuća mobitela, a njome se koristilo oko tri tisuće kriminalnih organizacija u više od 100 država.

Između ostalih, njome se koristila i opasna hrvatska banda na čelu s Leom Zdenjakom. Bili su ustrojeni poput vojske, komunicirali su šifriranim imenima i mobitelima, ali nisu znali da ih prikriveni istražitelji prate i snimaju njihove razgovore. Također, od pomoći im nije bio ni 'cinkaroš' u vlastitim redovima. Sve je počelo nakon podmetanja eksploziva u zgradi u Laništu, pred stanom obitelji Tomislava Sučića. Istražitelji su osobe povezane sa Zdenjakom stavili pod tajne mjere, prateći ih i prisluškujući uz odgovarajuće sudske naloge.

No, pritom su naišli i na veliki problem zbog kojega nisu mogli "probiti" njihovu komunikaciju. Naime, koristili su kriptirane mobilne uređaje, tako da ih nije bilo moguće prisluškivati. Međutim, na koncu su istražitelji ipak uspjeli probiti i tu vrstu komunikacije, što se, koliko je poznato, dogodilo prvi put u borbi protiv organiziranog kriminala u Hrvatskoj.

U nedjelju smo objavili i kakvi nas sve noviteti očekuju s prvim danom 2022. godine. Između ostalog, zabranjuju je plastične vrećice, a Hrvatima se napokon otvara i tržište rada u Švicarskoj, čime postaju izjednačeni s građanima ostalih članica EU. Što nas još čeka provjerite OVDJE!

Na Štefanje smo imali priliku čitati potresnu životnu priču Milorada Žeravice (74), umirovljenog inženjera građevine, koji se boji da bi uskoro mogao postati beskućnik.

- Još pokušavam razumjeti kćerine postupke, rekao je u životnoj ispovijesti gospodin Žeravica.

Naš Gojko Drljača analizirao je grafikon Državnog zavoda za statistiku koji uspoređuje stope rasta cijena u zadnje četiri godine.

- U potpunosti je jasno kako smo u srpnju ove godine počeli ulaziti u visoki inflacijski teritorij koji jako dugo nismo posjetili. Vjerojatno smo svi sredinom ljeta kad smo negdje na moru sjeli na kavu i pokušali uživati u sezoni koju uopće nismo očekivali, po prvi put shvatili da možda imamo povratak inflacije: ako kavu u srednjoj Dalmaciji u pristojnom (ali ne ekskluzivnom) hotelskom resortu platite 30 kuna, u trenu se prisjetite osamdesetih i ranih devedesetih, doba kad vam je na kraju mjeseca plaća vrijedila puno manje nego na njegovom početku. Cijene smještaja i ugostiteljske ponude bili su prvi signali buđenja cijena u trenutku kad je to postajala velika svjetska priča, piše Drljača u svojoj analizi koju u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Inoslav Bešker pisao je o tome kako je Rusija pronašla kompromisno rješenje za Donjeck i Luhansk te da su u cijelu priču upleli i Vatikan.

Kao i svakog vikenda imali ste priliku čitati tekstove naših kolumnista: Nino Đula objašnjava zašto je Mostov referendum zapravo dao 400.000 dokaza da Hrvatska nema oporbu; Ante Tomić piše o 'zvjerskom zločinu' u Glavicama kod Sinja; Jurica Pavičić ima sjajnu vijest za gospodu iz DP-a; a Gojko Drljača piše o intrigantnom slučaju znanstvenika i vjernika Domazeta Loše.