Kajtazi: "Nedužne žrtve pokazuju koliko je i danas opasna etnička netrpeljivost”

Na komemoraciji za 205 žrtava ustaškog terora iz siječnja 1942., održanoj u srijedu u Gornjoj Trebinji u blizini Karlovca, saborski zastupnik Veljko Kajtazi poručio kako te "nedužne žrtve, Srbi i Romi i danas pokazuju koliko je opasna etnička netrpeljivost”.

“Ovakva mjesta osuđuju nedjela, upozoravaju mlade naraštaje na opasnosti koje donosi etnička netrpeljivost, otvoreni govor mržnje i dezinformacije”, rekao je Kajtazi i dodao da su u digitalno doba dezinformacije “raširenije nego ikad”.

Upozorio na "problem relativizacije pravog karaktera ustaškog režima”, te je rekao da je “znanje i svijest o povijesnim strahotama temelj tolerantnog društva bez predrasuda, isključivosti i diskriminacije”.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je kako je “povijesna istina da je NDH bila zločinačka tvorevina”, a danas se, kako je ocijenio, unatoč tome “koketira s nacifašizmom i ustaštvom, nekom Hrvatskom zagledanom u svoju najmračniju prošlost, prekrajanu povijest punu laži”.

Istaknuo je da “bez suočavanja s prošlošću, kakva je zaista bila, i bez osude zločinaca, koji su to nedvojbeno bili, za ovu zemlju nema budućnosti zasnovane na demokraciji i ravnopravnosti građana”.

“Suprotno tome, demonizira se antifašistički pokret, a bez veličanstvene Narodnooslobodilačke borbe jednostavno ne bi bilo današnje Hrvatske, članice Atlantskog pokreta i Europske unije”, zaključio je Habulin.

Ispred spomen-kosturnice, u kojoj su od 2013. godine posmrtni ostatci 205 žrtava, većinom Srba i Roma te jednog ruskog pravoslavnog svećenika, zamjenik karlovačke županice Dean Mihajlović rekao je da ustaški režim nije učinio zlo samo nacionalnim manjinama, nego da je veliku ljagu ostavio i svojim sunarodnjacima, nedužnom hrvatskom narodu.

Također, dodao je Mihajlović, “ignoriranjem antifašizma opet se ne čini dobro Hrvatskoj jer djeca danas ne znaju da su partizani, antifašisti, činili dobra djela, stvarajući Republiku Hrvatsku koja je bila na strani zemalja pobjednica”.

Pravoslavni svećenik Radoslav održao je parastos, te se, osim za žrtve, pomolio i za njihove krvnike, “one koji su ubijali ljude na Badnji dan i Božić 1942. godine, pomračena uma, zatrovani mržnjom prema nekima samo zato što su bili drugog imena i vjere”. Među 205 žrtava čak je 75 djece.

Predsjednik Udruge antifašista grada Karlovca Miroslav Delić poručio je govoreći o monstruoznosti tog zločina da mladi imaju pravo na učenje povijesti utemeljene na tim činjenicama i kroz uspomenu na žrtve i kroz naslijeđe antifašizma.

"Međutim, nastavni programi i udžbenici povijesti iskrivljavaju i falsificiraju povijesne istine o partizanskoj antifašističkoj borbi u Drugome svjetskom ratu”, rekao je Delić, ističući da “samo jasan, nedvosmislen i afirmativan odnos Vlade RH i HDZ-a prema vlastitoj antifašističkoj tradiciji može dokinuti revizionizam”.