NACIONALNI STOŽER

Kaić: ‘Imamo još osam zaraženih britanskim sojem virusa. U Hrvatskoj se širi od siječnja‘

‘Zaraženo dijete je imalo simptome gastrointestinalnog trakta, visoke temperature, povraćanja i proljeva, rekla je Markotić
Stožer civilne zaštite
 Damir Krajac/Cropix

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je objavio nove podatke o koronavirusu u Hrvatskoj.

- U protekla 24 sata imamo 577 novih slučajeva, tako da je trenutno broj oboljelih, odnosno aktivnih 2596. Broj pozitivnih oboa do danas je ukupno 236.333. Od početka epidemije testirali smo 1 244 515 osoba, a u protekla 24 sata 6829 osoba. Postotak pozitivnih je 8,45. Trenutno je na bolničkom liječenju 1055 osoba, 92 na respiratoru, u odnosu na jučer to je 9 novih. Zaprimljeno je u bolnicu 62 osobe, a otpušteno 83. U protekla 24 sata oporavilo se 296 osoba, što je do danas ukupno 228.499 osoba. U protekla 24 sata imamo nažalost 14 preminulih, tako da je ukupna brojka preminulih 5238. Prosjek preminulih je 80,3 godina, naravno uz tu dob idu brojni komorbiditeti. U samoizolaciji je 12.762 osobe. Cijepljeno je 61241 osoba, s dvije 40966 osoba, s jednom 20275 osoba. Sveukupno utrošili smo 102.207 doza - kazala je Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva.

- Vidimo da padaju brojevi novootkrivenih iz tjedna u tjedan. Ovih 577 u zadnja 24 sata je manje u odnosu na broj prije točno tjedan dana kada je bilo 730 novootkrivenih i tjednu ranije kada ih je bilo 857. Sve ukazuje na povoljno kretanje, ali još uvijek su to puno veći brojevi nego što smo ih viđali u proljeće. 14-dnevna ukupna incidencija je 146 na 100 tisuća stanovnika. Na današnji dan ona je među boljima u EU, imaju samo 4 zemlje s nižom incidencijom. Što se tiče županija, najnižu incidenciju 14-dnevnu ima Istarska s 42 na 100 000, nakon nje Požega s 63, a najvišu ima Splitsko-dalmatinska županija. To nije neka tablica natjecanja tko će imati više ili manje, ne može se zaključivati da se neki bolje drže mjera, ima tu faktora - kazao je epidemiolog Bernard Kaić.

- Vezano uz nuspojave po pitanju cjepiva, do danas ujutro je 672 nuspojave prijavljeno. 655 na cjepivo od Pfizera, 17 na cjepivo od Moderne što odgovara količini upotrijebljenog cjepiva od oba izvođača. Nuspojave su očekivane. Imamo 29 alergijskih reakcija koje su prijavljene, ali sve su prošle bez ikakvih posljedica - kazao je Kaić.

'Znajući da je soj u brojnim zemljama moramo biti oprezni'

Alemka Markotić govorila je o britanskom soju koji je otkriven u RH.

- Uzorci su sekvencionirani u Klinici za infektivne bolesti. Radi se o mutacijama na protein šiljku. Detalje imate u svim javnim medijima. Pred pressicu sam dobila informaciju od kolega s HZJZ-a da imaju preliminarne rezultate za oko osam bolesnika, ali će o tome izvijestiti kada ih budu imali u potpunosti gotove. Što se tiče uzoraka koje smo mi potvrdili, jedan je muškarac star 50 godina koji je došao iz Ordinacije obiteljske medicine, klinika nema podatke o njegovoj kliničkoj slici. Tu je dijete od oko 3,5 godine, imalo je simptome gastrointestinalnog trakta, visoke temperature, povraćanja i proljeva, roditelji su pozitivni. Treći muškarac od 34 godine gdje o njemu nemamo podataka. Sve te informacije su dostavljene epidemiolozima HZJZ-a koji dodatno na terenu provode izvide i za oboljele i kontakte. Jučer je preko HZJZ-a išla prva pošiljka uzoraka za ECDC gdje smo kao Klinika priložili 30-ak uzoraka iz različitih dijelova RH uključujući i ova tri za dodatnu potvrdu. Mogu reći da ovo što smo našli nije iznenađenje. Rekli smo da je pitanje trenutka, da pretpostavljamo da u RH imamo te sojeve samo ih nismo uspjeli detektirati. Sada su detektirani, nastavit će se sekvenciranje. Dobro je da se ne vidi nigdje značajno povećanje broja oboljelih koje bi se moglo dovesti u vezu s ovim sojem. Znajući da je soj u brojnim zemljama moramo biti jako oprezni i držati se svih mjera da bismo izbjegli situacije kao što su u Irskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, kao što je kod nas bilo u Varaždinu i Čakovcu gdje je dokazan škotski soj i brzo širenje infekcija - kazala je.

- Imam preliminarne informacije u HZJZ da je od dvadesetak uzoraka koje smo poslali na sekvenciranje u španjolski laboratorij njih 8 preliminarno pozitivno na varijantu iz Velike Britanije, ali još uvijek čekamo potvrdni test da se napravi. Tih osam su iz Zagreba, Siska, Vukovarsko-srijemske županije, ali epidemiološke podatke o njima ne znam. Uzorci su uzeti polovinom siječnja, već tada smo imali tu novu varijantu u populaciji. To nam ukazuje koliko je važno identificirati kontakte oboljelih da se maksimalno smanji širenje nove varijante u populaciji. Ako se kritična količina oboljelih koji su zaraženi novom varijantu, mogla bi se povećati incidencija bolesnih - kazao je Kaić govoreći o novom soju otkrivenom u Hrvatskoj.

- Zahvalio bih profesorici Markotić i Kaiću jer ukazuju kako zdravstveni sustav i Vlada reagiraju na pojavu nove varijante. Važno je detektirati postojanje iste metodama sekvenciranja koje smo poduzeli, a važno je adekvatno epidemiološki odgovoriti na nove izazove. Isto tako treba spomenuti da nam ovaj virus, britanska varijanta, ukazuje ono što odavno govorimo da virus ne poznaje granice i da ne diskriminira nikog. Dobre epidemiološke brojke ne znače garanciju u pobjedi protiv korone. To nas tjera na daljnji oprez. Pojava nove varijante je određena prijetnja, čitava Europa na oprezu. Njena pojava je prilika da pokažemo odgovorno ponašanje i pridržavanje mjera. Naš dosadašnji oprez u balansiranju mjera je stvorio bazu za buduću borbu protiv nove varijante virusa. Potpuno je jasno da će nova okolnost uzrokovati potrebu detaljne evaluacije ne samo epidemiološkog stanja nego i drugih elemenata te da ćemo morati balansirati između svih argumenata za i protiv određenih epidemioloških mjera. Ovo je novi element kojeg trebamo uzeti u razmatranje. Počelo je cijepljenje AstraZenecinim cjepivom, nastavit će se cijepljenje Pfizerom i Modernom te ćemo ući u drugu fazu kada na red dolaze stariji sugrađani i osobe s komorbiditetom. Ono što želim naglasiti da sva cjepiva koja su u RH nemaju dobnih ograničenja i ono što je potrebno naglasiti bez obzira na postotke učinkovitosti, da sva tri u 100-postotnom opsegu sprječavaju pojavu najtežih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda. Koristimo ono što nam je na raspolaganju, a to su tri vrste cjepiva za koje čitav svijet smatra da su učinkovita - kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.

'Zdravorazumski je cijepiti nekog nego baciti cjepivo'

Stožer je komentirao i cijepljenje rektora Damira Borasa.

- Jučer sam dobio informaciju o događaju, zatražio sam očitovanje i neovisno o rezultatima istog, samu sumnju na prijevremeno cijepljenje osuđujem. Oduzimanje prava najugroženijima da se cijepe je neprihvatljivo i moralno je upitno. Sačekat ću odgovor od KBC-a Rebro. Apeliram na sve subjekte koji dobivaju cjepivo da se cijepljenje provode prema planu. Vrlo je jasno sve navedeno u programu cijepljenja koju je svaki liječnik dobio i kojeg je ministarstvo uputilo - kazao je Beroš.

- Što s dozama kad se bočica načme? Nema protokola. Zdravorazumski protokol je cijepiti nekoga tko je zainteresiran nego baciti cjepivo, pogotovo kada cjepivo nemamo dovoljno. Neovisno o tome tko se cijepio da dobije drugu dozu kad treba. Isto tako, ako je moguće da se u ambulantama počinje cijepiti, a negdje još nije dobio zadnji korisnik doma za starije ili zadnji zdravstveni djelatnik na tom području, to je isto, mislim, neizbježno da se prva faza cijepljenja preklapa s drugom. Gdje bismo došli da ne damo cjepivo koje imamo. Došle su pristojne količine ovaj tjedan, idući dolazi još. Da ne damo cjepivo na teren dok se prva faza ne riješi to bi bilo štetno odgađanje cijepljenja - kazao je Kaić.

Stožeru je postavljeno pitanje je li im poznato da se netko preko reda cijepio s obzirom da mediji imaju dojave da takvih slučajeva ima i da se po tom pitanju spominju poznati nogometni treneri i članovi akademske zajednice.

- Mogu se osvrnuti na Kliniku za infektivne bolesti kad je već spomenuta. To je visoko specijalizirana ustanova koja je mjesto za liječenje bolesnika od infektivnih bolesti, mjesto za edukaciju i u svom radu ima i elemente prevencije. Ono što je Klinika ponudila u ovoj situaciji kada se govori s razine obiteljskih liječnika i kad znamo da nam predstoji pritisak ako dođe dovoljan broj cjepiva je da svi raspoloživi resursi mogu i trebaju biti uključeni u cijepljenje. Bilo je puno upita prema Klinici kakve su mogućnosti nakon što procijepimo naše zdravstvene djelatnike i izrazili smo spremnost da bi cijepila i izvan svojih djelatnika ljude po prioritetima i prema količinama cjepiva koje nam budu dostavljene ili dostupne. S time se kratko vrijeme započelo s nekoliko ljudi. U toj skupini su bili svi iz rizičnih skupina, ljudi starije životne dobi s kroničnim bolestima ili zdravstveni djelatnici. Nakon nekoliko dana je došla situacija s informacijom da neće biti isporučena dovoljna količina cjepiva i ta djelatnost Klinike je zaustavljena do situacije kada budemo imali cjepiva da se cijepljenje provodi u Klinici - kazala je Markotić.

- Interes je velik, svakodnevno primamo upite. Otkad je počela epidemija primamo svakodnevno pozive i upite od građanstva, medija, različitih struktura s molbama da se ljudi pregledavaju, hospitaliziraju. Puno je upita i molbi da se stvari odrade u Klinici uključujući i cijepljenje. Spremni smo pružiti cijepljenje za jedan manji broj ljudi u dogovoru sa Zavodima za javno zdravstvo, bilo od ostataka koje svi spominju bilo od doza koje ćemo dobiti - dodala je Markotić.

- Čuo sam određene glasine i svi smo jednaki. Najugroženiji moraju imati prioritet. Razgovarao sam o tome s ravnateljem HZJZ-a da bi bilo dobro upozoriti koordinatore cijepljenja da se poštuju prioriteti. Tim glasinama nisam vjerovao jer je sve transparentno, postoji jedinstveni registar cijepljenja. Onaj tko je cijepio nekog preko reda ne može se izuzeti iz daljnje analiza. Činjenica da je sve transparentno davala je nadu da toga nema previše. Za sada podaci o provođenju plana i programa cijepljenja ukazuju da sve ide prema planu i prioritetnim skupinama. Ima li iznimaka, ne znam. U slučaju sumnje napravit ću sve da se provjeri. Oduzimanje prava nekom tko je ugroženiji nije primjereno - kazao je Beroš.

- Slažem se da sve treba biti transparentno, da se sve zabilježi. Svi cijepljeni kroz Kliniku, a to su u 99 posto slučajeva djelatnici klinike, sve je upisano u registar i može se provjeriti - kazala je Markotić.

- Iznenadilo me koliki je to interes izazvalo. Te kategorije prioritetne su široke kategorije. U njima uvijek ima ljudi koji po svom zdravstvenom stanju možda imaju manju prednost nego netko iz nekakve kategorije koja je kasnije na redu. Znam za cijepljenje osoba starije životne dobi i koje se spremaju na kemoterapiju da su cijepljeni prije nego što se cijepio zadnji mladi zdravi zdravstveni djelatnik ili zadnji korisnik doma za starije osobe koji ima 75 godina i vitalan je kao Clint Eastwood. Ne vidim tu problema - kazao je Kaić.

- Pitali ste kakav je protokol za druge. Praksa u Americi je da zdravi i mladi ljudi koji neće moći doći do cijepljenja a smatraju da su ugroženi, kampiraju ispred zdravstvenih ustanova. Ukoliko ostane doza da se ne baci oni dođu i cijepe se. To je pokušao objasniti primarijus Kaić - kazala je Markotić.

Stožer govorio o mjerama

Stožeru je postavljeno pitanje prijeti li nam treći val zbog britanskog soja.

- Ušao je kao i svi drugi u RH, migracijom ljudi. Tek su jučer otkriveni, epidemiolozi su dobili informacije i pokušat će detaljno saznati otkud je neki soj uvezen. Puno puta smo spominjali da virusi ne priznaju administrativne granice i da migriraju zajedno s ljudima. Njihova snaga i potencijal ne bi bio toliki da nema migracija. Iako su smanjene, migracije ne možete zaustaviti, pa ni u vrijeme kuge kada je 50 posto stanovništva cijelog svijeta umrlo od epidemije. Bitno je da budemo svjesni da je to soj koji se brže širi, da je među nama i da se moramo držati mjera koje su na snazi da bi se spriječilo eksplozivno širenje virusa - kazala je Markotić.

Hoće li biti popuštanje mjera?

- Situacija se analizira svakodnevno i ovo je najbolja potreba opravdanosti pristupa Stožera. Nismo mogli govoriti o novim varijantama virusa prije nego su otkrivene. Ukazivali smo da ta mogućnost postoji i da je to nešto što moramo uzeti u obzir. Pitanje otkrivanja, odnosno objava iz Fran Mihaljevića i ovoga što je kazao primarijus Kaić o novim varijantama u HZJZ je pitanje vremena. Imamo više regija i županija gdje unatoč sporadičnom pristupu možemo govoriti o tome da je nova varijanta u izvjesnoj mjeri disperzirana diljem RH. Za očekivati je da će toga biti još, a koliko teško je u ovom trenutku reći. Bitno je da se novi moment treba primiti ozbiljno. Moramo mu posvetiti pozornost, ali to ne znači automatski da je to razlog za bilo kakvu vrstu panike. Mi moramo pozorno pratiti razvoj situacije i u zemljama oko Hrvatske, u zemljama u EU, na globalnoj razini. Zemlje su različite reagirale, dobar dio njih je reagirao još čvršćim zatvaranjem, a ono što je dodatna otegotna okolnost da se to događa u uvjetima procjepljivanja koji ne idu kako je planirano. Danas ćemo imati i Znanstveni savjet Vlade, o tome će se razgovarati. Moramo uzeti u obzir i meteorološka prognoza koja najavljuje, prema onome što smo dobili iz DHMZ-a, da sljedeći tjedan, a vjerojatno i do kraja mjeseca će temperature biti vrlo niske, manje od prosjeka za ovo doba godine. Sve to ćemo uzeti u obzir. To ne znači da ćemo, kao što nismo od početka primjenjivali neku metodu copy pastea, jer držimo da svaka država je tu suverena nego ima svoje specifičnosti. Ovo je element koji treba uzeti u obzir kada govorimo o mjerama, što je već rečeno, da je nova varijanta prema onome što znamo, prisutna od 20. siječnja. U tih nekoliko tjedana možemo konstatirati ono što konstatiramo na presicama da brojevi ne rastu već padaju. Možda ne padaju u stopama kakve su bile u početku pada kad se trend preokrenuo, ali još uvijek padaju. To je vrlo kompleksno pitanje koje u najmanju ruku opravdava činjenicu da će se oko njega raspravljati na Znanstvenom savjetu i da će se cijeli niz sastanaka ne samo Stožera nego svih ministara u Vladi održati do kraja tjedna kako bismo donijeli odluku koja će s jedne strane zaštititi ljude od novih zaraza, a s druge strane odluku koja mora biti u svakom segmentu racionalna. Nije još puno dana do isteka odluke tako da se nadam da ćemo svi pridonijeti tome da odluka od 15. veljače bude primjerena našom aktualnom stanju - kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Kaić je odgovorio i kako će se tretirati kontakti zaraženih britanskim sojem.

- S obzirom da smo tek sinoć saznali za njih, još ne znamo tko su njihovi kontakti. Na tome se radi od jutra. Ako su kontakti unutar inkubacijskog razdoblja, tražit će se da budu u karanteni do isteka razdoblja. Također će se testirati i obraditi njihove kontakte. Ne mogu u ovom trenutku ništa reći za kontakte dok ne dobijem s terena informaciju - kazao je Kaić.

Mediji su pitali Stožer i tko u tablici cijepljenih spada u kategoriju "ostali".

- Među ostale spadaju i druge službe koje su se cijepile organizirano, a valjda nisu uračunate u žurne službe. Za dio od ostalih ne znam tko su, to moram pitati kolegicu koja radi tablicu. Bilo je cijepljenja i saborskih zastupnika, mislim da su i oni u toj kategoriji, ali ne znam tko je sve u njoj - kazao je Kaić.

Markotić je ponovno govorila o britanskom soju u Hrvatskoj.

- Tek smo sve skupa dobili, trebat će još koji dan da se stvari analiziraju. Što se tiče roditelja, epidemiolozi će odraditi kontakte. Pokušali smo naći u bazi uzoraka njihove uzorke, nismo našli, čini se da su se testirali negdje drugdje ali to ćemo provjeriti. Njihovi uzorci nisu u procesu sekvenciranja. Uzorci su prikupljani od 20. siječnja nasumično iz različitih područja, ljudi znaju da su pozitivni u izolaciji su te ne bi trebalo biti neke dodatne ugroze s njihove strane. Sve će se skupa dodatno provjeravati. To je na kolegama epidemiolozima da utvrde dodatne informacije - kazala je Markotić.

Uzorci uzeti nasumično da se otkrije cirkulira li bitanski soj

Na pitanje zašto su se uzroci slali u španjolski laboratorij, Kaić je odgovorio da je razlog tome jer su bili najjeftiniji na tržištu koji rade potrebne pretrage.

- Baš tih 28 uzoraka je nasumično uzeto u drugoj polovici siječnja da se vidi ima li naznake cirkulacije nove varijante - kazao je Kaić.

Ministar Beroš odgovorio je na pitanje što s liječnicima koji ne žele cijepiti starije od 65 AstraZenecinim cjepivom te ima li informaciju o doktorici sa Šolte koja ne želi cijepiti pacijente i poziva se na priziv savjesti.

- Poznato mi je što su jučer pojedini liječnici izjavljivali, to nije naš stav. On je potpuno jasan. Kontaktirali smo s ravnateljem županijskog Zavoda za javno zdravstvo da provjerimo je li to njihova interna informacija, ali nije. Naš stav je da se AstraZenecinim cjepivom trebaju cijepiti i stariji građani. To nije službeni stav i ograđujem se od takvih pojedinačnih izjava. Ne znam koji je povod istom, to ćemo ispraviti. Kada je riječ o prizivu savjesti, on postoji, pravno regulira druge aspekte, ne i cijepljenje. Nitko nema pravo spriječiti građane da se štite i da na taj način zaštite živote. Predmet je kod HLK koji će donijeti pravorijek o postupanju navedene liječnice - kazao je Beroš.

Ministar Božinović komentirao je i postupanje pravosudne policije koja je u Splitu napala dečka zbog nenošenja maske.

- Ne znam o tom događaju. Mogu reći da sam siguran da biste svoje dragocjeno vrijeme danas racionalnije iskoristili da ste pitanje uputili onim institucijama koje na njega mogu dati odgovor jer pitanje postupanja pravosudne policije nije pitanje za Stožer civilne zaštite niti ministra unutarnjih poslova. To je sve što mogu reći. Sve mjere i odluke Stožera su javno objavljene - kazao je Božinović.

Markotić je dogovorila kako će se dalje detektirati britanski soj u Hrvatskoj.

- Jedini mogući način kada nemate okupljanje većeg broja oboljelih je nasumični. To je bila inicijalna preporuka u Europi jer je bila priča da će se pokušati 1 do 10 posto pokušati testirati nasumično. Drugi princip, koji smo zagovarali, je racionalni a to je čim primijetimo ili na strani zdravstvenih institucija da je netko došao inozemstva i da može postojati sumnja ili da je veći broj hospitaliziran s nekog područja. Tada bi se ciljano išlo prema tome. To je način što ćemo mi raditi, kao i ostali. Oko dva tjedna treba da se cijeli proces provede kod sekvenciranja i analize tih uzoraka. Zemlje koje imaju doista velike pogone, a tih je malo, mogu to u nekih 7 do 10 dana obaviti i to je ritam koji se očekuje. Nije to PCR test gdje ga ubacite i imate isti ili idući dan rezultat, nego zahtjeva analizu velikog broja podataka. Uključuje se i kod nas veći broj institucija. To je skupa djelatnost i nije rijetkost da se uzorci šalju u Koreju koja je imala jeftino sekvenciranje jer su se razvile firme koje su sekvencionirale veliki broj uzoraka, time je cijena reagencija bila jeftinija - kazala je Markotić.

- Neće se samo nasumične uzimati uzorke. Postali smo svim Zavodima za javno zdravstvo dopis da sve pozitivne uzorke iz grupiranja prikupe i šalju nama, kao ako budu imali pozitivne osobe koje su došle iz inozemstva ili neobične kliničke slike. U ovom što sad šaljemo preko ECDC imamo uzorke iz dva grupiranja. Jedno je iz nižih razreda osnovne, drugo u dječjem vrtiću, što je neobično. Ono što je spomenula Markotić da su Koreanci jeftini, španjolski laboratoriji je podružnica koreanskog - kazao je Kaić.

'Očito ćemo još morati učiti o virusu'

Mediji su kazali Stožeru da ne brojevima nije vidljivo širenje britanskog soja te što će se dobiti sa sekvencioniranim rezultatima.

- Vidjet ćemo što se još može napraviti i što ima smisla s tolikom odgodom napraviti. Ubuduće će to ići puno brže - kazao je Kaić.

- Ako smijem dodati, ako je nekom istekla izolacija i nema razloga da bude u njoj onda nije opasan, glavno da je u njoj dok je pozitivan. Prvi put su mutacije bile detektirane u Velikoj Britaniji, visoki porast je bio polovicom desetog mjeseca. Treba određeno vrijeme da se akumulira broj pozitivnih. Puno se o tome ne zna, cijeli svijet je na oprezu jer nije jasna logika i dinamika virusa. Očito ćemo trebati još učiti o njemu - kazala je Markotić.

S obzirom da je Kaić spomenuo grupiranje uzoraka iz vrtića i osnovne škole, postavljeno mu je pitanje jesu li onda djeca ugrožena zbog novog soja virusa.

- Radi se o 15-ak djece u jednom razredu. Imali su blage simptome, bila je učiteljica pozitivna i bilo je nekoliko prijenosa na članove obitelji. To je izolirani događaj koji ne mijenja postojeće svjetsko znanje o ulozi djece u širenju bolesti. Na temelju tog događaja ne možemo puno zaključaka donositi. Drugo je dječji vrtić i ne znam koliko je djece i članova obitelji bilo zaraženo - kazao je Kaić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. prosinac 2024 01:02