JUTARNJI VAM EKSKLUZIVNO DONOSI INTERNE DOKUMENTE TVRTKE Evo koliko zapravo vrijedi HEP! Hoće li 25 posto dionica biti dovoljno za kupnju Ine? Teško

Analizom usporedivih društava kojima se trguje na uređenim tržištima kapitala, procijenjena vrijednost HEP-a u 2014. kretala se u rasponu od 1,65 milijardi eura do 2,08 milijardi eura.

Iznos inicijalne javne ponude (IPO), tj. prikupljenih sredstava od prodaje 25 posto dionica HEP-a, pak, tada je iznosio između 468 do 588 milijuna eura. Danas je ta vrijednost ipak nešto veća. No, je li dovoljno velika da se kupi pola Ine?

Nedovoljno 25%

Gore navedene brojke izračunate su uz diskontnu stopu za IPO od 15 posto, a otkriva ih HEP-ova interna analiza koju ekskluzivno donosi Jutarnji list, rađena 2014. kada su se razmatrale strateške opcije vezane uz dokapitalizaciju putem IPO-a manjinskog udjela, uz uvrštenje na uređeno tržište kapitala i, potencijalno, međunarodno tržište kapitala. Pritom valja napomenuti da je od plasiranja te analize HEP imao dvije dobre poslovne godine, kao i da trenutačno ima poprilično novca u blagajni (2,5 milijarde prema njihovu posljednjem polugodišnjem financijskom izvještaju za 2016.) pa je i njegova vrijednost, kao i vrijednost udjela od 25 posto, nešto i narasla.

No, i dalje je pitanje je li četvrtina HEP-a dovoljna za otkup MOL-ovih dionica u Ini, odnosno za otkup pola Ine. Kad bismo konzervativno procijenili da je vrijednost 25 posto HEP-a u posljednje dvije godine narasla za još bar 100-tinjak milijuna eura, na iznos koji se kreće od 600 do 700 milijuna eura (100 posto HEP-a u tom bi slučaju vrijedilo oko 2,5 milijarde eura, tj. oko 19 milijardi kuna), te uzeli brojke koje se vrte po medijima, a koje kažu da se vrijednost MOL-ova udjela u Ini kreće između 800 i 900 milijuna eura, 25 posto HEP-a ne bi bilo dovoljno za povratak Ine. Odnosno, bilo bi na knap. Na knap bi vjerojatno bilo i kad bi se krenulo u prodaju većeg udjela. Primjerice, od 30 posto. Tada bi se, prema HEP-ovoj računici, prije dvije godine skupilo između 602 i 757 milijuna eura, odnosno danas između 700-tinjak i 900-tinjak milijuna eura.

No, dokument koji Jutarnji ima na uvid izrađen je za potpuno drugačije svrhe od one koju planira aktualna Vlada. Plan nije bio prodaja udjela u HEP-u da bi se tim novcem kupila neka druga tvrtka i to tvrtka kao što je Ina, koja posljednjih godina gubi na vrijednosti. Cilj je bio pokretanje investicijskog ciklusa u HEP-u.

Drugim riječima, pribavljeni kapital trebao je biti namijenjen za ulaganje u proizvodne kapacitete, kao što su hidroelektrana Kosinj/Senj ili termoelektrana Plomin, ulaganje u mrežnu infrastrukturu i sl. IPO-om bi bilo omogućeno i širenje poslovanja, jačanje vlasničke strukture te povećanje transparentnosti HEP-ova poslovanja. Stoga je bilo potrebno, baš kao što je i sada, stvoriti vjerodostojnu investicijsku priču kako bi se stvorio željeni efekt u investicijskoj zajednici, odnosno potrebno je bilo jasno definirati namjenu prikupljenih sredstava. Tada su to bile investicije HEP-a, danas je to kupnja MOL-ova udjela u Ini.

Procedura

Iako je cilj drugačiji, a i vrijednosti su se izmijenile, koraci i potrebne prethodne radnje, kao i potreban pravni okvir za IPO, više-manje ostaju isti, kao što su i u HEP-ovu dokumentu iz 2014. I iz toga je razvidno da je riječ o procesu koji traje mjesecima, ali može biti realiziran unutar godine dana. Čak i brže, ako je tvrtka dobro pripremljena. Stoga je kvalitetna priprema HEP-a ključni preduvjet, a to podrazumijeva reviziju aktualnih pravila, politika i prakse korporativnog upravljanja, povećanje transparentnosti, osiguranje fleksibilnosti u upravljačkim tijelima te definiranje jasne strategije razvoja i budućeg poslovanja. Osim tih internih faktora, u razmatranju IPO-a valja uzeti u obzir i očekivanja investitora te analitičara, političke, ekonomske i socijalne okolnosti, kao i uvjete na tržištu kapitala.

Sama priprema tvrtke za IPO traje od tri do pet mjeseci, a provedba od četiri do pet mjeseci. U slučaju uvrštenja na domaćem i stranom tržištu, trajanje provedbe procesa IPO-a produljuje se za još mjesec ili dva u odnosu na uvrštenje isključivo na domaćem tržištu kapitala. Moguće bi bilo, dakle, završiti proces ove godine. No, ako ćemo suditi prema brojkama iz HEP-ove analize te konzervativnim procjenama, sredstva od prodaje 25 posto HEP-a mogla bi biti nedovoljna da se kupi pola Ine.