KAKO STOJE STVARI

JUTARNJI U OPĆINI U KOJU ŽELE DOVESTI RADIOAKTIVNI OTPAD 'Nude nam 8 milijuna kuna godišnje, ali paradoks je misliti da će nas to spasiti'

 
Dvor, ilustracija otpada i nuklearka Krško
 Robert Fajt / Damir Krajač / Hanza Media / Profimedia, Alamay

Ne postoji jasna granica koja Dvor izdvaja od ostatke Republike Hrvatske, ali što dublje ulazite u Banovinu i približavate se njezinoj najudaljenijoj općini, to ste sigurniji da ćete uskoro naići na tablu s natpisom “kraj puta”.

Kao da je netko kakvim pravilnikom odredio da rupe na cesti moraju biti sve veće i veće, sela sve pustija, a kuće ruševnije. Drvene su odavno raskopane i pretvorene u vikendice u obližnjim županijama, a iz dobrog dijela napuštenih i razrušenih zidina rastu bagremi s kojima bi i iskusni drvosječe imale posla. Signal za mobitel je sve slabiji, rupe u kojima ga nema sve veće i neprestano vam dolaze poruke da ste prebačeni na mrežu BiH. Odvrnete “po željama” radio Prijedora ili Dodikova RTRS-a, jer njihov signal ne šumi.

Usput ćete sresti dva, tri djeda na biciklu ili starom Zetoru. Što nije rastjerao rat, a onda i bijela kuga, ostalo je u ovom najtužnijem dijelu Hrvatske. Svi znaju da je i trećina od prijeratnih 15.000 stanova obmana, formalnost i brojka na papiru, jer prebivalište u Dvoru imaju i ljudi koji žive u Sisku, Zagrebu, Austriji, Njemačkoj, pa i onih 50 koji su u posljednje tri godine odselili na Island.

Politička odluka

U Dvoru nema nijedne tvornice ni ozbiljnijeg pogona u kojima bi se nešto proizvodilo, ako izuzmemo dvije pilane. A i da ima, tko bi u njima radio, kad s radnom snagom muku muče ona četiri obrta koja se bave proizvodnjom košnica za pčele, dva, tri građevinara i isto toliko trgovina. Takvih problema nema jedino Općina, njihovo komunalno poduzeće i državne institucije koje su se sve natiskale u općinskoj zgradi u središtu mjesta. I policija dakako, čija dva djelatnika strpljivo stoje uz cestu s mjeračem brzine, nadajući se da će im ususret naići bilo kakvo vozilo da im ubije dosadu. Licemjerno bi bilo od tih nesretnih ljudi tražiti optimizam i fotografirati im nasmijana lica.

Dvor, 200919.
Lokacija Cerkezovac u opcini Dvor moguce je buduce odlagaliste radioaktivnog otpada iz NE Krsko.
Na fotografiji: Tabla na ulazu u Dvor.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Robert Fajt / CROPIX

Političari su zaključili da bi ovo mjesto bilo baš dobro za odlaganje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Budući da stručnjaci studijom utjecaja na okoliš tek trebaju utvrditi ispunjava li lokacija tehničke uvjete, vjerojatno su kriteriji za odabir lokaliteta Čerkezovac bili baš prethodno opisani detalji.

Sve je naopako i ne treba stoga čuditi paradoks koji na mala vrata, polako, ali vrlo izvjesno ulazi u ovu općinu - da bi ih baš to odlagalište radioaktivnog otpada na Čerkezovcu moglo spasiti od izumiranja! Svojevrsnom ekorentom planiranom na godišnjoj razini u iznosu od osam milijuna kuna gotovo bi se udvostručio njihov godišnji proračun i sasvim sigurno popravio kvalitetu života. S druge strane, teško da će stigma općine u koju se odlaže opasan otpad privući nove mlade obitelji i investitore s novim radnim mjestima, o čemu mašta svaki hrvatski načelnik i gradonačelnik.

Evo kako doista stoje stvari.

Republika Hrvatska (HEP i GEN energija) je u 50-postotnom suvlasništvu Nuklearne elektrane Krško, koliko ima i susjedna Republike Slovenija. Dvije države obvezne su zbrinuti opasni otpad koji tamo nastaje posljednjih 38 godina. Četiri lokacije dosad spominjale su se kao mjesta na kojima bi Hrvatska zbrinjavala svoj dio radioaktivnog otpada: Moslavačka gora, Trgovska gora, Papuk i Psunj.

Početkom 1990-tih godina pokrenut je postupak izbora lokacije, a 1999. godine u Hrvatskom saboru Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao preferentna lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, određena je lokacija Trgovske gore za provođenje daljnjih preliminarnih istraživanja u skladu s međunarodnim standardima, tada s lokalitetom Majdan. Prije pet godina umjesto Majdana je donošenjem Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnoga goriva u javni prostor ušla nova lokacija - Čerkezovac, vojni kompleks na 60 hektara, koji je u studenome prošle godine, donošenjem Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja, na neki način i potvrđen.

Međudržavno povjerenstvo

Strategiju, koju je prihvatila Vlada, izradio je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost koji je ukinut u siječnju ove godine, a poslove iz njihove ingerencije preuzeo je MUP. Posao prikupljanja sredstava za zbrinjavanje otpada povjeren je Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško, na čijem je računu dosad 270 milijuna eura. Osim toga, oni su zaduženi i za provedbu programa zbrinjavanja. Fond u svojem planu rada predviđa troškove za edukaciju stanovništva, PR, pa odatle i ona stavka od osam milijuna kuna svojevrsne rente lokalnoj upravi.

Dvor, 200919.
Lokacija Cerkezovac u opcini Dvor moguce je buduce odlagaliste radioaktivnog otpada iz NE Krsko.
Na fotografiji: Zgrada opcine u Dvoru.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Robert Fajt / CROPIX
Zgrada općine Dvor

Ministarstvo obrane vojarnu Čerkezovac proglasilo je neperspektivnom i u završnoj je fazi prepuštanja objekta Ministarstvu državne imovine, tako su nam rekli u MORH-u, a u Fondu potvrdili da tamo planiraju početak i provođenje istražnih radova sukladno Nacionalnom programu provedbe Strategije. No, da bi se sve to formaliziralo i da Čerkezovac doista postane prvi i jedini hrvatski Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, potrebna je još samo jedna jedina politička odluka. Ona će biti donesena 30. rujna u Ljubljani, na sastanku Međudržavnog povjerenstva Hrvatske i Slovenije za NE Krško.

Republika Hrvatska će tada odlučiti je li joj tehnički i financijski prihvatljiv slovenski prijedlog da oni preuzmu poslove zbrinjavanja, i svojeg i hrvatskog dijela, u Vrbini na području Krškog, ili će se svatko sanirati svoj dio. Slovenci, dakle, žele zbrinuti i hrvatski otpad, lokalno stanovništvo također podržava takav razvoj situacije, a snažnu podršku daju im vlasti Republike Srpske i Unsko-sanskog kantona susjedne BiH jer oni ne žele smeće u susjednom dvorištu. Unatoč tome, Republika Hrvatska mogla bi se odlučiti za Čerkezovac, a presudna bi mogla biti dva razloga, prvo - novac. Procjenjuje se da bi trošak saniranja radioaktivnog otpada u Čerkezovcu mogao biti oko 203,6 milijuna eura, a taj isti posao Slovenci bi odradili za 250 milijuna. Te brojke otkrio je direktor Fonda Hrvoje Prpić.

Drugo, Čerkezovac je nužan jer bi riješio još jedan gorući problem - institucionalni otpad.

- Republika Hrvatska ne posjeduje odlagalište radioaktivnog otpada, a postojeći institucionalni otpad zbrinjavao se u skladištima na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada te Institutu Ruđer Bošković. Oba skladišta su popunjena i zatvorena, a institucionalni otpad se skladišti kod prouzročitelja dok se pitanje zbrinjavanja ne riješi na nacionalnoj razini. Treba naglasiti razliku između skladišta koje se koristi za privremeno sigurno smještanje i aktivno čuvanje radioaktivnog otpada i odlagališta, koje služi trajnom, pasivnom zbrinjavanju radioaktivnog otpada.

Nacionalnim programom propisuje se gradnja skladišta - potvrdila nam je glasnogovornica Fonda Sanja Miščević, ističući da će, bude li potrebna uspostava Centra u Čerkezovcu, svakako trebati provesti istražne radove za potrebe izrade sigurnosne studije, studije utjecaja na okoliš i projektiranja, kako bi se ispitala prikladnost lokacije za gradnju Centra.

Nisko i srednje radioaktivni otpad

Republika Hrvatska je na temelju Međudržavnog ugovora s Republikom Slovenijom dužna zbrinuti polovicu pogonskog i dekomisijskog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Ovdje govorimo o nisko radioaktivnom i srednje radioaktivnom otpadu. Prema trenutačnim procjenama, polovica koju je Republika Hrvatska u obvezi zbrinuti iznosi oko 3000 m3 nisko i srednje radioaktivnog otpada. Osim otpada koji nastaje u Nuklearnoj elektrani Krško, obveza zbrinjavanja odnosi se i na institucionalni otpad koji nastaje radom u istraživanju, medicini i industriji, a procjenjuje se na 100 m3. Procjene količine napravljene su za razdoblje do 2060. godine.

Institucionalni otpad je najvećim dijelom također nisko i srednje radioaktivni otpad. U Fondu se slažu da je rok koji imaju kratak, ali je ostvariv, uz pretpostavku da lokacija bude potvrđena i uz podršku dionika.

O svemu tome mještani Mijatovića, sela koje se naslanja na Čerkezovac, ne znaju ni slova više negoli su znali 2015. kada su prvi put čuli za mogućnost da se sagradi odlagalište pokraj njihovih kućnih pragova. Najbliža susjeda Čerkezovcu Mira Majkić tada je bila zabrinuta.

Rekla nam je da vojni kamioni u konvojima danonoćno nešto prevoze uz pratnju vojne policije pod rotirkama, bojeći se da je već tada u tim kamionima bio otpad, pitajući se zašto umiremo od raka, zašto se povećao broj moždanih udara i zašto svi imamo povišen tlak. Danas je puno pomirljivija, kaže da nju i njezine susjede ionako nitko ništa ne pita te da će biti onako kako odluče oni na vrhu.

- Nemam zapravo ništa protiv, neka me isplate ako žele, ja ću kupiti drugu kuću i riješen problem. Ako i ostanem tu, ne vjerujem baš da će im Europa dopustiti da nas truju - tješi se Mira. Pristup vojarni je i dalje zabranjen, a može se vidjeti samo ulaz, jer je ostatak kompleksa zaklonjen gustom šumom i debelim betonom.

Pomiren je sa situacijom, čini se, i općinski načelnik Nikola Arbutina (SDSS), kojemu u Vijeću većinu drži njegovih sedmero stranačkih vijećnika te dva HDZ-ovca, od kojih jedan i predsjeda Vijećem. Pitamo ga što bi radije, slovensku Vrbinu ili svoj Čerkezovac.

Dvor, 200919.
Lokacija Cerkezovac u opcini Dvor moguce je buduce odlagaliste radioaktivnog otpada iz NE Krsko.
Na fotografiji: Nacelnik opcine Dvor Nikola Arbutina.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Robert Fajt / CROPIX
Načelnik Nikola Arbutina

- Meni bi bilo najbolje da se odluka donese, ma kakva ona bila. Prošlo je pet godina otkad smo u fokusu javnosti zbog radioaktivnog otpada. Mi smo svoju odluku donijeli, rekli smo da smo protiv, ali nas o tome nitko ništa neće pitati, odluka je ionako na državi. Ako država odluči da će zbrinjavati svoj dio otpada iz Krškog, onda će to sigurno učiniti u Čerkezovcu, za neku drugu lokaciju morala bi ići na izmjene prostornog plana. U pitanju je veliki novac, a treba imati na umu i institucionalni otpad, za čije zbrinjavanje nemamo ni lokaciju ni novac. Osim toga, predstavnici Fonda javno su rekli da se vojni radioaktivni otpad već skladišti na Čerkezovcu - kaže načelnik Arbutina.

Sanaderovo obećanje

Nije sretan kako su se stvari posložile, time da “prvo odredimo jedinu lokaciju pa onda idemo ispitivati je li pogodna ili nije, iako četiri desetljeća znamo da ćemo se jednom morati baviti tim otpadom iz Krškog”.

- Imali smo prosvjede koje su organizirali i na njima sudjelovali najmanje lokalni ljudi. Pozvao sam ih da idu na izvorište, tamo gdje se odlučuje. Imali smo i obećanje bivšeg premijera Ive Sanadera u Glini da radioaktivni otpad nikad neće završiti u Hrvatskoj, nego da ćemo ga izvesti. No, kad država želi riješiti ovakav problem, ide tamo gdje je najmanji otpor. Meni je Državni zavod uputio poziv da sudjelujem u određivanju lokacije i nametnuo stigmu da o nečem odlučujem.

Lokalna zajednica je zaključila da ne želi Centar, poslali smo svoje primjedbe, ali nijedna nije uvažena - nijedna. Opet, smatram da se problemi rješavaju za stolom. U ovome je puno politike i populizma, neki moji kolege to koriste jer je tema laka za prikupljanje političkih poena. To ne želim. Položio sam prisegu da ću poštovati Ustav i zakon ove države i kao čovjek i kao funkcionar, držat ću se toga. Osim toga, zbog prevelikih problema na ta ista vrata morat ću kucati opet - kaže načelnik Arbutina.

Boli ga što od Čerkezovca van ne mogu izaći sjajni projekti koje ima, o tome si je razmišljao slažući govor za Dan općine koji su slavili u petak. Do kraja godine realizirat će nekoliko kapitalnih ukupne vrijednosti do 30 milijuna kuna, od uređenja zgrade Općine, zgrade vrtića do obnove cesta i gradnje 10 km vodovoda. Već sedam godina, kaže, nabavljaju udžbenike za 153 učenika i stipendiraju putnike srednjoškolce. Ipak, kad se stvar ogoli, pa odmaknu sredstva iz fondova i decentralizirana sredstva države, Općina godišnje ne prihoduje ni 10 milijuna kuna. Od toga čak trećinu mora izdvojiti za održavanje komunalne infrastrukture razasute na čak 64 naselja koje povezuje 200 kilometara nerazvrstanih cesta u 505 četvornih kilometara površine.

Dvor, 200919.
Lokacija Cerkezovac u opcini Dvor moguce je buduce odlagaliste radioaktivnog otpada iz NE Krsko.
Na fotografiji: Ulaz u Cerkezovac.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Robert Fajt / CROPIX

Komunalnu naknadu nije dizao od 2006. godine, kako će, kaže, zahtijevati od 80-godišnjaka viša davanja od mirovine od 1000 kuna, a prestar je da bi sam kosio i uređivao okoliš. Zaključujemo da bi mu dobro došao državni novac ako se realizira projekt Čerkezovac, no on smatra da način na koji država nastoji riješiti problem nije lijep.

- Priča te nekakve novčane rente datira još iz 2014. godine, spominjalo se osam milijuna kuna, pa čak i 15 na godišnjoj razini, ali je to neozbiljno jer ne postoji zakonski okvir po kojem bi se isplaćivao taj novac. Navode da bi se to trebalo riješiti uredbom, ali ja pozivam neka donesu zakon pa da sve to uđe u javnu raspravu i bude transparentnije ako već žele biti fer. Nitko mi nije ponudio taj novac, ali ja i ne želim ulaziti u neke trgovine ili netransparentne razgovore. No, ljudi zapravo i ne žele taj novac. Mislim da se svega toga boje - kaže načelnik.

Njihova će se sudbina, dakle, odrediti, za velikim političkom stolom, a glavni igrači su vrlo suzdržani oko prognoza, i jedna strana (ona ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića) i druga (ona ministrice infrastrukture slovenske ministrice Alenke Bratušek) upućuje nas na zaključke sastanka dogovorenog za 30. rujna. Naše pitanje, zašto Republici Hrvatskoj nije prihvatljiv slovenski prijedlog, Ćorićevo ministarstvo je ignoriralo. Slovenci nam potvrđuju da su zakonom regulirali i potvrdili Vrbinu u općini Krško kao mjesto za odlaganje niskog i srednje radioaktivnog otpada NE Krško, no zašto Hrvati ne žele prihvatiti njihov prijedlog, ne žele komentirati.

Nervoza s druge strane granice

Župan Općine Krško Miran Stanko kaže da tamo desetljećima žive s nuklearnim postrojenjem, a da su od 2005. do 2009. godine imali javnu raspravu o položaju odlagališta. Lokalna zajednica prihvatila je Vladin plan i tada je usvojen njihov Nacionalni plan. Za to primaju naknadu, kako oni kao lokalna uprava, tako i stanovništvo koje živi u neposrednoj blizini NE Krško, svaka obitelj po 350 eura. No, isto tako, napominje da se lokalna zajednica snažno protivi hrvatskom otpadu na Vrbini. Ni po čemu njihovo mjesto nije drukčije od drugih, osim što su im primanja nešto viša zahvaljujući elektrani.

Obitelji iz neposredne blizine su iseljene, zadnjih 11 prije nekoliko godina o trošku slovenske vlade, a sve kako bi se na tom mjestu sagradila golema gospodarska zona. Razina zračenja, koje se svakodnevno mjeri, nije veća nego u bilo kojem dijelu Slovenije ili Hrvatske.

S druge strane naše granice puno je više nervoze. Iako su bili uključeni u sastanke, a možda baš zbog toga, na drugoj obali Une, u Novom Gradu u Republici Srpskoj organiziraju protestno okupljanje kako bi glasno rekli ne Čerkezovcu te za petak pozivaju sve građane sjeverozapadne BiH te Sisačko-moslavačke županije da im se pridruže.

“Smatramo da je krajnje vrijeme da potvrdimo jedinstveno stajalište i da nakon 20 godina istrajavanja i protivljenja namjerama Hrvatske ne dopustimo podjele po bilo kojoj osnovi, osobito političke performanse usmjerene na prikupljanje jeftinih političkih poena”, navodi se u pozivu u kojem najavljuju brojne političare.

Ljuti su i u Unsko-sanskom kantonu, njihov premijer Mustafa Ružnić kaže da Republika Hrvatska nije nikada službeno upoznala vladu Unsko-sanskog kantona s time da ima plan i namjeru graditi ili uspostaviti odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore, iako je još 1999. godine službeno reagirao tadašnji predsjednik Unsko-sanskog kantona, zahtijevajući informaciju i protiveći se usvojenoj odluci putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. No, otada do danas od nadležnih tijela Republike Hrvatske nismo dobili nikakav odgovor niti informaciju.

Krsko, Slovenija 140311.
Reportaza iz Nuklearne elektrane Krsko.
Na slici: NEK.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX
Nuklearna elektrana Krško

Kaže da je na zajedničkom sastanku u rujnu sisački župan Ivo Žinić rekao da to odlagalište neće imati negativan utjecaj na stanovništvo i okoliš, ali da su njihova stajališta suprotna “jer na temelju naših stručnih analiza i argumenata lokacija Čerkezovac će imati trajni negativni utjecaj na cijelo područje Pounja, Krajine i Banije, i takvo nuklearno postrojenje bi bilo trajna sigurnosna prijetnja za cijelu regiju”.

'Zanemareno je stanovništvo u BiH'

- Naše informacije su da je lokacija Trgovska gora politička odluka i najmanje branjena lokacija, a izabrana je suprotno kriterijima na osnovi kojih se ocjenjuje povoljnost lokacije za takvu vrstu opasnog otpada. Od 10 eliminacijskih kriterija za izbor lokacije za skladištenje/odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada, šest kriterija eliminira Trgovsku goru iz daljnjeg postupka izbora lokacije i kao takva je nepovoljna za zbrinjavanje opasnog otpada. Pri izboru lokacije potpuno je zanemareno područje i stanovništvo u Bosni i Hercegovini, što je u suprotnosti s obavezama Republike Hrvatske prema međunarodnim konvencijama i direktivama.

Opasnost od poplava, geološke i hidrološke značajke lokacije Čerkezovac upozoravaju na veoma loše osobine geološkog masiva za skladištenje/odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada, a pri izboru ove lokacije zanemareni su i seizmički utjecaji - navodi premijer Ružnić, dodajući da ta odluka nije dobra poruka za dobrosusjedske odnose, jer se “trajno narušava okolinska sigurnost jednog velikog prostora u Bosni i Hercegovini, što se ne smije dopustiti, pa će tražiti od nadležnih tijela i institucija Bosne i Hercegovine da iskoriste sve međunarodne konvencije, direktive i sporazume kako bi spriječili realizaciju plana da se u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom sagradi i uspostavi nuklearno postrojenje”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. prosinac 2024 11:39