JUTARNJI OTKRIVA Nadan Vidošević u pet godina na slike potrošio više od 7 milijuna kuna!

Pravo umjetničko blago otkrili su državni revizori tamo gdje su mu se najmanje nadali.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori sa sjedištem na Rooseveltovu trgu, gdje već 17. godinu predsjedava Nadan Vidošević, pronađena je raskošna zbirka od 790 skupocjenih slika. Vrijedna je više od 12 milijuna kuna! Tome treba dodati i pronalazak kiparskih djela, glazbala, knjiga i plemenitih metala vrijednih oko 300 tisuća kuna.

Izvještaj revizije

Ovo otkriće dodatno upotpunjuje sliku o HGK kao možda i najrastrošnijoj organizaciji u zemlji.

Tjednik Globus svojedobno je bio otkrio da Vidošević ima više savjetnika nego predsjednik RH, a konobara i ugostitelja više nego prosječan zagrebački hotel. Ove su godine zaposlenici Komore kupili i nove prostore. U novoj poslovnoj zgradi na zagrebačkoj Trešnjevci svaki zaposlenik ima na raspolaganju ugodnih 30 četvornih metara radnog prostora. Državna revizija u nedavno objavljenom izvješću istaknula je da kupnja slika nikako nije opravdana.

- Slike su nabavljane od privatnih kolekcionara. Prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija, imovina su resursi od koje se očekuje buduća korist. Slike to nisu - kažu revizori. O njihovoj nabavi i kupnji, tvrdi revizija, odlučuje jedan čovjek, i to bez ikakvih ograničenja - Nadan Vidošević.

Bilo da se radi o slikama, tepisima ili automobilima, Vidošević je taj koji odlučuje o svoj pokretnoj imovini u organizaciji.

Skrivena vrijednost

Komora je, dakle, od 2005. do 2009. kupila 330 slika (prosječno 66 godišnje) i u to uložila više od sedam milijuna kuna. Učinili su to iako su i prije raspolagali velikim brojem umjetnina - krajem 2004. godine posjedovali su 460 slika vrijednih 4,8 milijuna kuna. Umjetnička djela nabavljana su od 2005. do 2009. godine po cijeni od 1200 do 370 tisuća kuna.

Da stvar bude zanimljivija, neke slike i skulpture evidentirane su u poslovnim knjigama po suludim i nerealnim cijenama. Tako je “Krizantema” Ljube Babića u poslovnim knjigama uvedena po cijeni od 8,62 kune, a “Pletilja” Frane Kršinića prikazana je da vrijedi 0,45 kuna. Na tržištu se djela ovih umjetnika procjenjuju na desetke tisuća kuna. Riječ je autorima djela moderne umjetnosti, koja obično ne variraju u cijenama. Kreću se oko pet tisuća eura naviše.

- Računovodstvo neprofitnih organizacija mora se temeljiti na načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti. Evidentirajte zato imovinu i uskladite vrijednosti umjetničkih slika u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem - preporučuju im revizori. No, u HGK i nakon mišljenja revizije u bogatoj kolekciji umjetničkih djela ne vidi ništa sporno.

- Smatramo da je bilo opravdano nabaviti spomenuta umjetnička djela, sagledavajući djelovanje Komore u skladu s normama društvenoodgovornog poslovanja koje ona propagira i implementira kroz svih 160 godina svojeg postajanja. Umjetnička djela Komore služe doprinosu očuvanja hrvatske kulturne baštine i kao reprezent te podsjetnik na vremena u kojima je postojala i još uvijek postoji i djeluje Komora - obrazlaže svoju investiciju Komora.

Bačen novac

Na pitanje nerealnog prikaza vrijednih umjetnina po smiješnim svotama u poslovnim knjigama HGK kaže da je riječ o nabavnoj vrijednosti.

- Slikama koje su nabavljene prije 1990. denominacijom valute promijenila se i vrijednost iskazana u knjigovodstvu. Značajan trošak bio bi stalno ih procjenjivati, osim u slučajevima prodaje - obrazlažu u HGK.

Dokaz rasipnosti HGK je i činjenica, o čemu je Jutarnji već pisao, a Državna revizija sada potvrdila, da su zakupili uredski prostor u Moskvi od 800 četvornih metara, iako tamo rade samo dva zaposlenika. Prostor je zamijenjen nakon 11 mjeseci za nekoliko puta manji, ali je u međuvremenu na najam utrošeno 3,5 milijuna kuna.

Na kraju će najnezadovoljniji opet biti poduzetnici, koji godinama upozoravaju da su članarine i doprinosi preskupi, a da većina hrvatskih poduzetnika od HGK i nemaju osobite koristi, a godišnji prihodi komore kreću se oko 250, 260 milijuna kuna.