ZATVORSKE KAZNE?

Jutarnji doznaje: Stvar se pomakla s mrtve točke, poklič ‘Za dom spremni‘ će se strože kažnjavati

Vlada je počela razgovore s predstavnicima manjina i antifašista o mogućnosti pooštravanja postojećih sankcija ustaškog pozdrava ZDS

Ilustracija

 Vojko Bašič/CROPIX

Razmatramo mogućnost pooštravanja postojećih sankcija ustaškog pokliča Za dom spremni. Razgovarat ćemo o modelima". Informaciju da bi trebalo oštrije kažnjavati provokaciju koju izaziva ustaški pozdrav potvrdio nam je jučer glasnogovornik Vlade, Marko Milić, ali nije precizirao znači li to propisivanje strožih kazni u postojećem Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ili donošenje sasvim novog zakona.

Prije više od godinu dana predstavnici Židovske općine Zagreb tražili su od Vlade da izmjeni Kazneni zakon i predložili da se Za dom spremni, kao i isticanje ustaških, nacionalsocijalističkih, fašističkih i četničkih simbola, kvalificira kao kazneno djelo s kaznom zatvora. No, Vlada se oglušila. Za dom spremni i dalje je točka prijepora zbog koje se predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus jučer nije pridružio službenoj komemoraciji žrtava u Jasenovcu. Budući da se s Vladom nije dogodio nikakav pomak, Kraus je najavio da će SDP u Saboru pokrenuti zakonske promjene.

Njemačka praksa

Da su se stvari ipak pomaknule s mrtve točke nagovijestio je u Jasenovcu predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ustvrdivši da su započeli razgovor o sankcioniranju. Podsjetio je da postoji austrijska i njemačka praksa, ali da tek treba vidjeti kakva će biti hrvatska: "To je prvi konkretan razgovor o tome. Vjerujem da ćemo doći do rješenja prihvatljivog svima. Dogovorili smo se da tražimo rješenje oko sankcija i simbola. Vjerujem da će to biti u roku koji će omogućiti brze rezultate, i prije komemoracije iduće godine". Odluke Ustavnog suda, pojašnjava, trebale bi biti dovoljna osnova za sudove da počnu ujedničavati svoju praksu i svi oni koji trebaju tome pridonijeti, od DORH-a do Vrhovnog suda, to trebaju učiniti.

Na promjene koje bi trebale okončati višegodišnje rasprave oko legitimnosti pozdrava Za dom spremni osvrnuo se i premijer Andrej Plenković u Jasenovcu: "U razgovoru s pripadnicima nacionalnih manjina i antifašista razmišlja se mogu li se eventualno povećati kazne za upotrebu ustaškog pokliča Za dom spremni, ali ne i o izmjenama zakona koji bi zabranili njegovu upotrebu. Ja sam još jednom naglasio da su postojeći propisi i presude Ustavnog suda vrlo jasne što se tiče pokliča, tu mislim da samo treba ujednačiti praksu. Možemo vidjeti mogu li se eventualno povećati kazne, kako bismo i na taj način djelovali preventivno, ali i sankcionirali one koji krše zakon".

Izjavu Matka Raosa koji je kao Vladin izaslanik na obljetnici jedinice HOS-a "Rafael Vitez Boban" rekao "da nije bilo 10. travnja 1941., ne bi bilo ni današnje Hrvatske", premijer pripisuje tome da je Raos i sam bio potresen te kako "nekad ljudi koji nemaju iskustva kažu nešto što ne treba". Ali, taj je incident izazvao dvojbu premijera treba li uopće na takve događaje u budućnosti ikoga slati.

Premda se lani u medijima spekuliralo da će se izmjene Kaznenog zakona naći u Saboru do kraja svibnja, do toga nije došlo. Kraus gura konkretan prijedlog da se Za dom spremni tretira kao kazneno djelo i predlaže promjenu Kaznenog zakona koja bi članku 325. dodala članak 325 a: "Tko u javnom prostoru koristi, javno ističe, nosi na odjeći ili pokazuje u javnosti na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine".

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kaže da će napraviti onako kako im sugeriraju predstavnici naroda žrtava. Održano je nekoliko sastanaka s njima i predstavnicima parlamentarnih stranaka, i većinskih i manjinskih, i nije bilo primjedbi na izmjene Kaznenog zakona koji je sročio SDP. No, ipak nisu poslane u saborsku proceduru, jer, kako tumači Grbin, "nije nam cilj da skupljamo političke poene na tako važnoj temi, podržali bismo i prijedlog većine. Važnije je pronaći zajednički jezik naroda žrtava i vladajućih jer bez njih zakon ionako neće biti izglasan."

Važna nedvosmislenost

Odvjetnica Vesna Alaburić koja se u odvjetničkoj praksi bavi i slučajevima zaštite slobode govora i izražavanja, ali i zastupanjem žrtava govora mržnje, smatra da se problem javnog isticanja pokliča Za dom spremni i drugih simbola i obilježja ustaškog i četničkog pokreta, nacionalsocijalizma i fašizma ne može riješiti jednim zakonom. Ali, svakako je važno jasno i nedvosmisleno propisati da se radi o protupravnom ponašanju, kaže Vesna Alaburić.

Zatvorske kazne

Kad se pokličem ZDS i drugim simbolima druge potiče na nasilje i mržnju na rasističkoj osnovi, ili ako zbog uporabe takvih pozdrava i simbola realno prijeti nasilje prema pripadnicima manjinskih društvenih skupina, opravdano je, smatra odvjetnica, počinitelje sankcionirati u kaznenom postupku. Zatvorske kazne u takvim se okolnostima ne smatraju neprimjerenom reakcijom. U nizu drugih situacija dostatne su, međutim, novčane kazne za prekršaj. Kao što je to učinjeno Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, i Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira treba decidirano i jasno protupravnom definirati svaku uporabu ustaških, četničkih i drugih nacističkih pozdrava i simbola.

Ako je vlast to spremna učiniti, povećanje kazni, koje se spominje kao rješenje, nije dostatno, jer ne rješava ključni problem nepreciznosti postojećih zakona, procjenjuje Vesna Alaburić i tumači zašto nije pravično da vlast ovaj vrući kestan prebacuje u krilo sudova: "Kod nas, suštinski, ne postoji problem sudske prakse, kako se to nerijetko u javnosti predstavlja. Odluke sudova donijete na osnovi Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima ne mogu se uspoređivati s odlukama donijetima na osnovi Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer spomenuti zakoni ovo pitanje uređuju na bitno različite načine. Ako vlast različitim zakonima isto pitanje uredi na istovjetan način, sudske odluke zasigurno neće biti različite".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 09:39