BDP je u prvom kvartalu potonuo 1,5 posto , a najveći uteg za ekonomsku aktivnost, kako su pokazali konačni podaci Državnog zavoda za statistiku, predstavlja nastavak urušavanja potrošnje kućanstava. Nakon pada od dva posto u 2012. u prva tri mjeseca ove godine osobna je potrošnja smanjena za tri posto.
Novih kredita sve manje
Gubitak posla, realan pad plaća i velika neizvjesnost samo su pospješili pesimizam potrošača koji su, očito, sve manje raspoloženi za kupovinu.
- Podaci o trgovini na malo upućivali su na pad osobne potrošnje pa se može reći da je to bilo očekivano - kaže Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Hypo banke. U travnju su pokazatelji nešto bolji, realni pad bio je 0,6 posto, a kako se čini, građani su manjak u kućnim budžetima počeli rješavati posezanjem za štednjom.
- Neto depoziti stanovništva, odnosno kada se prilagode za kreditnu aktivnost, u travnju su pali za 450 milijuna kuna, prvi put nakon ožujka prošle godine - kaže Stojić. Činjenica da se kupovna moć održava kroz smanjenje depozita upućuje na to da se oporavak potrošnje može teško očekivati. I dalje prevladava trend razduživanja, više se kredita vraća nego što se uzima novih, a nikakav optimizam građanima ne ulijeva ni stanje na tržištu rada.
Italija i Njemačka
Osim potrošnje, velik pad u prvom tromjesečju bilježe i investicije, 2,3 posto. Kako primjećuju analitičari RBA, to je “sedamnaesti uzastopni kvartal u kojem investicije bilježe godišnje stope pada”, ali je ipak manji nego prethodnih kvartala. Razlog tome, kaže Stojić, je malo pojačana građevinska aktivnost uoči lokalnih izbora. On smatra da bi i drugi kvartal mogao biti “neloš” zbog predizbornih radova, ali već nakon toga opet će doći do izražaja pravo stanje stvari: trend razduživanja poduzeća, nesklonost investicijama i problem investicijske klime.
Slabost gospodarstva eurozone , osobito Italije i Njemačke, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera, itekako se odrazila na izvozne rezultate. Iako je izvoz robe u prvom tromjesečju zabilježio značajno veći pad od uvoza, 8,2 posto u usporedbi sa 2,7 posto, kada se uključe usluge, stanje je malo bolje. Tako je neto učinak računa roba i usluga, ističu analitičari RBA, “ipak ublažio pad BDP-a”. Jer, izvoz roba i usluga u konačnici je pao 4,6 posto, a uvoz je pao još više, 5,6 posto.
Negativan učinak potrošnje i investicija na BDP ublažila je i potrošnja države koja je porasla 0,3 posto, a na to je upućivao rast proračunskih rashoda koji su u prva četiri mjeseca povećani 3,4 posto. Nešto bolje stanje u ekonomiji očekuje se u drugom dijelu godine, prije svega zbog turističke sezone i početka realizacije nekih investicijskih projekta, ali to može tek umanjiti pad BDP u ovoj godini. Europska komisija očekuje da će on iznositi jedan posto.
Nema tko povući
Postojala su nadanja da bi uslijed oporavka eurozone moglo doći do rasta inozemne potražnje, a time i blagog rasta hrvatskog izvoza.
No, ni na globalnom planu stvari baš ne idu najbolje. Globalni rast usporava, pa je i eurozoni otežan izlazak iz recesije. MMF sada upozorava da će njemačko gospodarstvo, primjerice, ove godine rasti samo 0,3 posto. Kako rast ekonomije trenutačno nema tko povući, sve su manje šanse da se Hrvatska izvuče iz recesije i u 2014. godini.
Šefica MMF-a Lagarde: Oporavak je jako krhak
Christine Lagarde, šefica MMF-a, prošlog je tjedna upozorila da svjetsko gospodarstvo možda usporava snažnije nego što se smatralo prije nešto više od mjesec dana. MMF je u travnju prognozirao da će globalno gospodarstvo u ovoj godini porasti 3,3 posto, ali Lagarde i dalje upozorava da je oporavak “krhak i neujednačen”.
Krajem svibnja MMF je snizio prognozu za Kinu, glavni motor svjetskoga gospodarstva, na oko 7,75 posto, s ranije prognoziranih 8 posto. Očekuje da će francuski BDP ove godine pasti 0,2 posto, a njemački će rasti tek 0,3 posto.
- Možda ulazimo u fazu privremenog posrtanja rasta - rekla je Lagarde, naglasivši da i dalje najviše zabrinjava 17-člana eurozona, koja se nalazi u recesiji već šest tromjesečja zaredom. Podaci za prvi kvartal ove godine pokazuju da je, izuzev baltičkih zemalja, došlo do pogoršanja u većini zemalja EU, prije svega u Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....