JOSIPOVIĆEV PRIJEDLOG 'Neka u Ustav uđu i životne zajednice različite od braka'

ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović uputio je pismo predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki sa svojim prijedlozima na verziju Nacrta prijedloga promjena Ustava među kojima je i onaj da se u Ustav doda novi stavak kojim se "životnim zajednicama različitim od braka jamči pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu".

Josipović napominje kako se, kao ovlašteni predlagatelj, sukladno članku 136. Ustava RH, uključio u proces ustavnih promjena te je naglasio kako podržava promjene Ustava u njihovoj temeljnoj ideji te da svojim prijedlozima i primjedbama namjerava poboljšati ili razjasniti predložene ustavne norme.

Tako je predložio da se u članku 62. doda novi stavak "životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu" jer se, kako navodi, takvom odredbom ostvaruje ravnoteža i otklanja mogući osjećaj neravnopravnosti "s obzirom na novouneseni stavak 2. istog članka". Riječ je o stavku "Brak je životna zajednica žene i muškaraca" za koji je glasovala većina na referendumu.

Također, Josipović u pismu predsjedniku Sabora propituje formulaciju kojom se ukida zastara za kaznena djela teških ubojstava propisana posebnim zakonom. Formulacija novopredloženog članka 31. stavka 4. može se čitati kao uvođenje retroaktivnog propisivanja oblika teških kaznenih djela za koja nema zastare (novi opisi kaznenih djela teškog ubojstva). On smatra da formulacija treba biti takva da je jasno kako se ona odnosi na različite oblike teških ubojstava i njihove pravne opise iz različitih kaznenih zakona koji su vrijedili na području RH.

Isto tako, blanketna norma („propisana posebnim zakonom") omogućava zakonodavcu da mijenja katalog djela koja se smatraju teškim ubojstvima u smislu ove ustavne odredbe. Bilo bi dobro, uz dodatnu konzultaciju sa stručnjacima, predvidjeti da se opiše u članku 31. koja se to ubojstva smatraju teškim ubojstvima.

Uz to, valja propisati da za kaznena djela teških ubojstava nema ni zastare izvršenja sankcije. Naime, i u praksi su znani slučajevi u kojima je neka osoba osuđena za političko ubojstvo, ali nije izdržala kaznu, navodi Josipović u pismu Leki.

Josipović je osvrnuo i na neke odredbe vezane uz uređenje prava nacionalnih manjina.

"Naime, potpuno je prihvatljivo da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina mijenja u postupku predviđenom za promjenu (donošenje) Ustava. Opasnost za ustavni poredak i njegovu koherentnost kriju, međutim, novopredložene odredbe kojima se predviđa konstitucionalizacija nekih 'običnih' zakona", navodi Josipović.

Ponajprije, zamku krije rečenica "Hrvatski sabor može, većinom glasova svih zastupnika, odlučiti da se i drugi zakon donese po postupku određenom za promjenu Ustava", a treba razmotriti i dio prijedloga kojim se propisuje da se "zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina" donosi "po postupku određenom za promjenu Ustava".

Iako je temeljna ideja bila ta da se "učvrste" pojedine zakonske odredbe, vjerojatno one koje se tiču prava i sloboda građana, efekt može biti sasvim suprotan, rekao bih, opasan. Naime, vladajuća većina arbitrarno može odrediti koji će zakoni dobiti ustavni rang. Moguće je da se na taj način izglasaju i odredbe suprotne Ustavu te da se "konstitucionalizacijom" dovedu na razinu Ustava, čime bi se zapravo onemogućila kontrola tih odredbi od strane Ustavnog suda. Zamislive su i takve promjene kojima bi se ograničavala temeljna ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ili pak promjene kojima bi se na ustavni rang podizala potpuno beznačajna pitanja, s nesagledivim posljedicama za koherentnost i stabilnost ustavnopravnog sustava.

U prilog potonjem ponajviše govori činjenica da je po tako predloženim odredbama moguća "konstitucionalizacija" bilo kojeg zakona, a ne samo, primjerice, organskih zakona, što je ozbiljni deficit novopredloženih odredbi.

Postavlja se i pitanje je li zaista svrsishodno da se svi zakoni koji se odnose na prava nacionalnih manjina, često samo tehničkog ili provedbenog značaja donose u postupku za donošenje Ustava, ili to treba ograničiti na odredbe Ustavnog zakona.

U pismu Leki Josipović se osvrće i na uvođenje regije kao novog oblika regionalne samouprave.

"One su postavljene kao ravnopravan oblik regionalne samouprave sa županijama. Nadležnosti su im jednake te se postavlja pitanje njihova razlikovanja. Ako ih se, što bi bilo logično, shvati kao 'nadžupanijski' oblik regionalne samouprave, valja konstatirati da smo, umjesto sažimanja lokalne samouprave, dobili još jednu, novu razinu regionalne samouprave sa svim

posljedicama po ukupnu javnu potrošnju, rast administracije i dr. Predlažem da se jasno definira što su regije i kakav im je odnos prema županijama", navodi Josipović.

Također napominje da je u Nacrtu promjene Ustava RH predviđeno da se Ustavni zakon za provedbu Ustava RH donese u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Promjene Ustava.

"Takvo rješenje nosi određene probleme i bilo bi dobro da Ustavni zakon bude donesen i da stupi na snagu zajedno s Promjenom Ustava. Naime, Promjene Ustava teško će se moći primijeniti bez Ustavnog zakona. Pored toga, postoji i problem da li če se za donošenje Ustavnog zakona prikupiti dovoljan broj glasova u Hrvatskome saboru i da li će, sukladno tome, uopće i biti moguće primijeniti pojedine novelirane odredbe Ustava RH", smatra hrvatski predsjednik.