NASTUPA LI KRIZA?

Josipović: ‘Zamjenik šefa Vrhovnog suda bi se kao v.d. trebao ponašati kao Pavletić nakon Tuđmanove smrti‘

Đurđević smatra da se “negiranjem nastanka ustavne krize neizborom Vrhovnog suda pokazuje dominacija politike nad sudstvom"
Ivo Josipović
 Goran Mehkek/Cropix

Novi, već treći javni poziv za izbor novog predsjednika/icu Vrhovnog suda trebao bi biti raspisan u srijedu na sjednici Državnog sudbenog vijeća.

- Nadajmo se da će biti treća sreća. S obzirom da smo u prethodna dva javna poziva stavili rok od 30 dana za prijavu kandidata mislim će radi ravnopravnosti prema svim zainteresiranim kandidatima rok biti isti - rekao je jučer predsjednik DSV-a Darko Milković za N1 televiziju. Novi natječaj bit će, dakle, raspisan samo nekoliko dana nakon što su saborski zastupnici HDZ-a i njihovi partneri većinom glasova odbili podržati prijedlog predsjednika RH Zorana Milanovića da se za novu predsjednicu Vrhovnog suda izabere Zlata Đurđević. Odmah nakon što je odbijena u Saboru, profesorica Đurđević poručila je kako se ne namjerava javiti na novi javni poziv.

U razgovoru za Jutarnji list jučer je potvrdila da ostaje pri toj odluci, te još jednom objasnila zašto smatra da ćemo ćemo ući u ustavnu krizu pošto je jasno da više nije moguće novog predsjednika Vrhovnog suda izabrati prije nego idućeg mjeseca istekne mandat aktualnom čelniku Suda Đuri Sessi.

Ustavna kriza

U bitnome, Đurđević smatra da se “negiranjem nastanka ustavne krize neizborom Vrhovnog suda pokazuje dominacija politike nad sudstvom i skriva demokratska neodgovornost prema građanima za stanje u pravosuđu”.

- Ako ne bude odabran predsjednik Vrhovnog suda do isteka mandata suca Sesse njegovu poziciju preuzima zamjenik koji nema nikakav demokratski legitimitet i postavljen je internim aktom – godišnjim rasporedom poslova predsjednika suda. Demokratski izbor čelnika sudske vlasti sukladno Ustavu zamijenjen je internim aktom sudske vlasti – tvrdi.

- Ne mislim da nastupa ustavna kriza jer je zakonom predviđeno da ako se predsjednik ne izabere da ga mijenja njegov zamjenik, u ovom slučaju Marin Mrčela – poručio je Milković. Komentar smo zatražili i od bivšeg predsjednika RH Ive Josipovića.

- Istekom mandata predsjedniku Vrhovnog suda g. Sessi pravosuđe neće stati. Sudovi će i dalje suditi, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda g. Mrčela donosit će odluke iz nadležnosti predsjednika VSH. Ali, prof. Đurđević s pravom upozorava na kriznu narav situacije u kojoj VSH nema predsjednika izabranog u Ustavom propisanoj proceduri. Naime, osim važnog elementa funkcionalnosti pravosuđa, postoji i isto tako važan element njegove legitimnosti. Institucija predsjednika VSH kojega izabire Sabor na prijedlog predsjednika RH, važna je s aspekta ustavnog načela podjele i trodiobe vlasti i njihove međusobne kontrole, važna je za legitimnost pravosuđa kao takvog.

Situacija u kojoj VSH nema izabranog predsjednika sasvim sigurno nije stanje redovitosti ustavnopravnog poretka a pravosuđe još više postaje država u državi. Ako takvo stanje bude kratkotrajno, ne bih to karakterizirati kao ustavnu krizu, već kao izvanrednu situaciju koju je važno što prije prevladati. Uostalom, u slučaju ostavke ili smrti predsjednika VSH također bi se našli u situaciji da jedno vrijeme zamjenik obavlja dužnost. Ali, dulje trajanje takvog stanja sasvim sigurno bi bilo stanje ustavne krize jer pravosuđe ne bi imalo čelnika koji je Ustavom predviđena spona u podjeli i međusobnoj kontroli unutar trodiobe vlasti. Važno je istaći, zamjenik nije predsjednik VSH i nema njegov legitimitet. Samim tim, pravosuđe koje ionako uživa slabašan ugled u društvu i samo dodatno gubi legitimitet.

Izvanredna situacija

Kad je preminuo Franjo Tuđman, po Ustavu ga je mijenjao predsjednik Sabora g. Pavletić. Da u razumnom i Ustavom predviđenom roku nije izabran novi predsjednik, takva bi izvanredna situacija prerasla u ustavnu krizu. Pavletić je izvrsno razumio tu činjenicu i svoje obavljanje dužnosti organizirao kao tehničko. I zamjenik predsjednika VSH bi se za trajanja svog privremenog, nadam se što kraćeg mandata, trebao postupati na isti način. Iako Ustav ne propisuje rok za izbor predsjednika VSH, jasna je intencija i Ustava i Zakona, tu dužnost što kraće obavlja osoba koja nije prošla ustavnu proceduru. Produljenje "vladavine“ zamjenika predsjednika VSH bi sasvim sigurno u tom slučaju mogli okarakterizirati ozbiljnom ustavnom krizom – kaže Josipović.

Milanović: 'HDZ nije želio osobu koja je samostalna'

Nakon što je većina saborskih zastupnika odbila prijedlog da se za novu predsjednicu Vrhovnog suda izabere Zlatu Đurđević, Zoran Milanović je poručio da HDZ nije želio izabrati osobu koje je samostalna, da su profesoricu Đurđević vrijeđali, ali i otvoreno lagali o njenoj vezi s lex Perković. Na koncu joj je zahvalio što je "uopće pristala sudjelovati, jer za to stvarno treba imati kičmu". Predsjednikov suradnik jučer nam je rekao kako Milanović zasad nije razgovarao s nikime tko bi mogao biti njegov novi kandidat za predsjednika Vrhovnog suda. ()

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 05:18