ZAGREB - Predsjednik Ivo Josipović podržao je u subotu vladu u naporima da ispuni obveze prema Europskoj uniji u pogledu proračunskog deficita i pritom održi socijalnu stabilnost u zemlji.
"Podržavam vladu u nastojanjima da poštujući ono što je obveza prema Europskoj uniji sačuva socijalnu stabilnost i da rashode države sačuva na onoj razini koja omogućuje normalno funkcioniranje Hrvatske i kao socijalne i kao funkcionalne zemlje", rekao je na konferenciji za novinare u Zagrebu na kojoj je govorio i o europskim izborima, odnosima Hrvatske prema Sloveniji te Bosni i Hercegovini, kamo putuje u utorak.
Europska komisija od Zagreba je zatražila da ove godine proračunski deficit sreže na 4,6 posto BDP-a, 2015. na 3,5 posto i 2016. na 2,7 posto BDP-a, no Zagreb se odlučio za manje rezanje u 2014. i najavio da će Komisiji predložiti da se to nadoknadi u 2015. i 2016.
Vlada želi osigurati konsolidaciju financija, a s druge strane pazi na to da se ne naruši socijalna stabilnost i da društvo funkcionira normalno, smatra Josipović.
Sudbina hrvatskih građana kreira se i u Bruxellesu, rekao je Josipović i podsjetio da je zato već ranije pozvao političke stranke da se u kampanji za izbore za Europskih parlament fokusiraju na europske teme, koje se tiču "hrvatske uloge u EU i uloge EU u našim životima".
Ne vjeruje da će čak 25 kandidacijskih lista predanih za izbore za Europski parlament zbuniti birače.
"Građani su mudri i razumiju problem, a i onda kada ne izlaze na izbore i to je neka poruka", rekao je.
Slovenske primjedbe nisu suštinski problem
Slovenske primjedbe Hrvatskoj da izdavanjem koncesija za istraživanje nafte i plina u Jadranu prejudicira granice prije odluke arbitražnog suda o granicama, Josipović ne smatra "suštinskim problemom".
"Hrvatska, kad bi i htjela ne može drukčije definirati granice nego što će to na kraju učiniti arbitraža i mislim da je to svima jasno", rekao je predsjednik Republike.
Odnosi će se "relativno brzo riješiti odlukom arbitražnog suda", ocijenio je.
Predsjednik drži da postoji određeno nerazumijevanje inicijative hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić da se Bosni i Hercegovini ponudi žurna kandidatura za članstvo u Europskoj uniji.
"Sve zemlje koje ulaze u EU moraju ispuniti uvjete i točka. To je nešto što je svima jasno", rekao je.
Posjet BiH
No inicijativa ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić za BiH ne znači "odbacivanje tih uvjeta", već "jedan posebni put, određeni projekt motivacije na brže, kvalitetnije reforme", rekao je i ocijenio: "Mislim da je to sasvim prihvatljivo".
Predsjednik Josipović u utorak putuje u posjet BiH.
Međutim, "piramidu treba graditi od temelja, ne od vrha", dakle sama BiH mora riješiti odnos triju konstitutivnih naroda i ostalih građana i ostvariti "jednakopravnost naroda i jednakopravnost građana".
Političari BiH nedavno su bili vrlo blizu dogovora o tome, rekao je Josipović te izrazio nadu da će prije ili poslije izbora u toj zemlji oni uspjeti postići taj kompromis i biti što prije na dobrom putu k Europskoj uniji.
Josipović: Ustavu je narušena konzistentnost, promijenit ću ga do kraja mandata
Položaj Ustavnog suda i izbor ustavnih sudaca, pitanje referenduma, ustavni nadzor unutarnjeg demokratskog funkcioniranja političkih stranaka, ustroj lokalne i regionalne samouprave te zaštita temeljnih ljudskih prava, neke su od tema kojima će se u idućih godinu dana baviti Stručno povjerenstvo za ustavna pitanja, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Republike Ivo Josipović.
Izvijestivši o razlozima pokretanja svoje incijative za sveobuhvatnom promjenom Ustava, Josipović je naglasio da u projekt promjena ulazi jer smatra da je Ustavu, kao velikom i važnom dokumentu koji je utvrdio našu državnost, kroz ovih 20 godina narušena konzistentnost, a njegov prvotni okvir pomalo postao anakron.
"Nema žurbe. Nije planirano, kako se nažalost kod nas često čini, na 'horuk' kreirati nešto novo i ponuditi to javnosti i Saboru, već je riječ o studioznom radu koji će trajati do kraja mog mandata", istaknuo je.
Nakon što vide ima li prijedlog podršku, predsjednik će ga predložiti Saboru. "Ako budem ponovno izabran - bit ću to ja, a ako ne - netko drugi, ako mu se projekt dopadne", rekao je Josipović.
Ne brine ga oprez koji je u javnosti postoji prema takvim promjenama. Podsjeća pritom da je skepsa postojala i kada je kao saborski zastupnik predlagao promjene vezane uz nezastarijevanje ratnog profiterstva. "Vidjeli ste, dobra ideja je prošla i neke dobre ideje će sasvim sigurno dočekati svoj trenutak", kazao je.
Jednom od najvažniji tema u razmatranju promjena Ustava smatra položaj Ustavnog suda i izbor sudaca tog suda.
"Kada govorimo o položaju Ustavnoga suda, mislim na bolju profilaciju njegove nadležnosti, jer mislim da danas pred Ustavni sud dolazi previše predmeta koji bi u pravilu svoj pravni tijek trebali završiti pred redovnim sudovima", objasnio je.
Ustavnom sudu trebalo bi dati i dodatnu snagu za najvažnija pitanja pravnog sustava, posebice kad je riječ o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a u tom kontekstu i pitanje odnosa našeg Ustava prema europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava, dodao je Josipović.
"Isto tako mislim da je način izbora ustavnih sudaca potpuno pogrešan. Vidimo koliko dugo se ne mogu izabrati nedostajući suci kod nas. Pitanje je i forme i načina i kriterija i tu ima prostora za jednu intervenciju u Ustav", drži predsjednik.
Važno je, nastavio je, bolje, preciznije i domišljenije urediti pitanje referenduma, no ne zato, naglašava, da bi se dezavuirale referendumske inicijative. "Mislim da referendum treba diverzificirati s obzirom na kojoj je razini i kojim se temama bavi", ustvrdio je.
Na ustavnoj razini, smatra, treba unijeti i neke promjene vezane uz članstvo u EU, uključujući europsko građanstvo "i sve posljedice koje iz toga proizlaze za državljane Hrvatske i one europske državljane koji nisu hrvatski državljani".
Naglašava i da je Ustav temeljni akt kojim se štite ljudska prava te smatra da taj korpus treba ojačati, posebice razmisliti o ljudskim pravima treće generacije" (zdravlje, zaštita okoliša, održivi razvoj, obrazovanje, pravo na energetiku).
Kroz praksu, nadalje ističe Josipović, pokazali su se ozbiljni problemi vezani uz hijerarhiju pravnih normi. Nije do kraja jasan odnos Ustav - ustavni zakon - organski zakon, a posebno je ostalo otvoreno pitanje odnosa međunarodnih ugovora i Ustava.
"Mi imamo jasnu odredbu da je međunarodni ugovor ratificiran u skladu sa zakonom iznad hrvatskog zakona i iz toga bismo mogli zaključiti da nije iznad Ustava, međutim u praksi se ne ispituje i nemamo mehanizma da ispitamo je li neki međunarodni ugovor sukladan Ustavu i to smatram ozbiljnim nedostatkom koji treba riješiti", objašnjava.
Ključno je pitanje i ustroja lokalne i regionalne samouprave, naglašava predsjednik dodajući kako je očito da to pitanje "naša politika percipira kao jednim od najvažnijih nezatvorenih pitanja".
"Vidjeli smo da i, za sada neuspjeli, pokušaj promjene Ustava to ima za temu, po mom sudu ne na najsretniji način. I to je tema za koju je, kroz konzultacije koje sam imao s političkim strankama, bilo najviše interes", rekao je.
Dosta prostora postoji i za profiliranje odnosa triju vlasti - zakonodavne, izvršne i sudske. U najkraćem, ističe, trebalo bi ojačati poziciju Vlade u funkciji upravljanja državnom imovinom i vođenja poslovanja za državu.
"Vlada je u poziciji da na dnevnoj bazi donosi odluke i tu je lako prepoznati da zbog određenih nejasnoća i ograničenja postoji strah od donošenja odluka", smatra Josipović.
Važnom temom ocijenio je i izborni sustav jer drži da bi trebalo razmotriti sustav koji bi "ojačao odgovornost izabranih zastupnika u Saboru i na lokalnoj razini prema biračima".
"Tu izborni sustav može učiniti mnogo, a sadašnji, smatram, nije najsretniji", kazao je.
Nedostatke Ustava vidi i u pogledu određivanja demokratskog života u političkim strankama, odnosno mišljenja je da su stranke na neki način ostale izvan jačeg ustavnog nadzora kad je riječ o unutarnjem demokratskom funkcioniranju. "I mnogi iz stručne radne grupe smatraju da je to važno pitanje o kojem treba razgovarati", istaknuo je te dodao da treba ojačati i institut sukoba interesa.
Povjerenstvo je jučer održalo svoj prvu sjednicu, a Josipović je danas istaknuo kako ga čine najistaknutiji profesori ustavnoga prava s različitih fakulteta, različitog svjetonazora dodajući da će se u pripremi prijedloga na različite načine konzulirati i s drugim stručnjacima, povjesničarima, sociolozima, demografima, nevladinim organizacijama, posebice kad je riječ o ljudskim pravima.
"U taj posao ulazimo s puno entuzijazma, očekivanja i nade da ćemo na kraju, bez obzira hoće li to proći ovog trenutka u Saboru, društvu i politici, ponuditi platformu koja može biti osnova za poboljšanje temeljnog pravnog dokumenta", zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....