ZAGREB - Iako je odredba kojom se ukida zastara ratnoga profiterstva i pretvorbenog kriminala ugrađena u Ustav u srpnju prošle godine, Vladi i Saboru očito se ne žuri da se to provedu u djelo. U petak 22. travnja istječe rok u kojem je Sabor bio dužan uskladiti odredbe kaznenog zakona s izmijenjenim ustavnim odredbama.
Opravdanja zastupnika
Da bi državni odvjetnici i suci popularnu Ustavnu odredbu o nezastarijevanju ratnoga profiterstva i pretvorbenog kriminala mogli provesti, u kaznenenom zakonu valja precizno propisati koja će to djela ratnog profiterstva, odnosno pretvorbenog kriminala, biti izuzeta od zastare.
Osim kaznenog zakona, s Ustavom u propisanom šestomjesečnom roku nije usklađen ni cijeli niz drugih zakona, među kojima i Zakon o referendumu. Saborski zastupnici opravdavaju se da o zakonskim izmjenama mogu glasovati tek kad ih dobiju na klupe, a kad će to biti, ovisi o Vladi i ministarstvima, zaduženim za izradu prijedloga.
Teško je, međutim, opravdati lakoću s kojom i Vlada i Sabor krše ustavne rokove, pogotovo ako se ima na umu da su te rokove sami izglasali. Ustavnim zakonom iz listopada prošle godine decidirano je nabrojano 12 zakona koji se do 22. travnja ove godine moraju uskladiti s novim Ustavom, uz napomenu da to nije i njihov konačan broj.
Zaokupljeni Šeks
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Vladimir Šeks, koji bi se trebao brinuti da se poštuju rokovi za usklađivanje Zakona s Ustavom, ovih je dana zaokupljen objašnjavanjem da rečenica “identificirati, locirati, uhititi i transferirati” nije izvorno njegova. Zato je kršenje zakonskih rokova komentirao njegov zamjenik, SDP-ovac Josip Leko.
Problem je, tvrdi Leko, što Ustavnim zakonom nisu propisane sankcije u slučaju kršenja rokova predviđenih za usklađivanja zakona s Ustavom. Zato Vlada i Sabor tu zakonsku odredbu shvaćaju samo kao naputak o preporučenom roku. - Međutim, Vlada i Sabor dužni su poštovati rokove i onda kad za njihovo kršenje nije propisana sankcija - objašnjava Leko. - Ako su rokovi za usklađivanje nekih zakona s Ustavom propisani Ustavnim zakonom, onda građani, kao i domaći i međunarodni pravni subjekti, očekuju da će biti i poštovani - ističe on.
Pravna izvjesnost
- Takvi rokovi se propisuju radi pravne izvjesnosti, a izvjesnost je temelj pravne sigurnosti. Kršenjem propisanih rokova, pravna sigurnost je ugrožena - zaključuje Leko.
Kad će državni odvjetnici i suci dobiti pravni temelje za provedbu odredbe o nezastarijevanju ratnoga profiterstva i privatizacijskog kriminala, nitko nam od nadležnih nije mogao sa sigurnošću odgovoriti. Izvjesno je jedino da se postojeći kazneni zakon, zbog usklađivanja s Ustavom, neće mijenjati, nego će se čekati donošenje novog ZKP-a, na kojem radna skupina radi već više od godinu dana.
Novi zakon
Na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa objavljeni su dijelovi nacrta novog kaznenog zakona oko kojih su se članovi skupine dosad usuglasili, ali još nema odredaba o ratnom profiterstvu i pretvorbenom kriminalu. Prema najoptimističnijim prognozama, novi kazneni zakon mogao bi stupiti na snagu sredinom 2012.
‘To ipak neće imati posljedice na procese’
Budući da je još kao zastupnik SDP-a snažno inzistirao na tome da u Ustav uđe odredba o ukidanju zastare za privatizacijski kriminal i ratno profiterstvo, za kašnjenje usklađivanja zakona s Ustavom za komentar smo zamolili i predsjednika države Ivu Josipovića. - Činjenica da se cjelokupno zakonodavstvo nije uskladilo s ustavnim promjenama govori o neredu u pravnom sustavu i šteta je što to nije učinjeno. Ipak, nepoštovanje rokova propisanih Ustavnim zakonom o provedbi Ustava, srećom neće ostaviti većih posljedica na procesuiranje pretvorbenog i privatizacijskog kriminala i ratnog profiterstva jer je Ustav, koji ukida zastaru za tu vrstu kaznenih djela, po snazi iznad zakona.
Dakle, kad god da se kazneni zakon uskladi s Ustavom, ta će se djela moći procesuirati - izjavio je za Jutarnji predsjednik Republike Ivo Josipović.