ZAGREB - Izjavom da jest za osudu zločina “ali da se apsolutno protivi odavanju počasti pripadnicima kvislinških snaga koje su s okupatorom ratovale protiv vlastite zemlje”, bivši predsjednik Stjepan Mesić , pridružio se krugu onih koji smatraju da aktualni predsjednik države Ivo Josipović nije trebao otići na Bleiburg.
A onih koji su osjetili nezadrživ otpor prema odlasku na polje konačne predaje ustaških i ostalih kvislinških snaga bilo je i u Josipovićevoj pratnji do Teznog.
Dalje od najpoznatijeg masovnog stratišta križnog puta - Teznog kod Maribora, podsjetimo, prošle nedjelje nije željela kročiti ni većina pripadnika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, kao ni predstavnici Srba iz Hrvatske.
Predsjednik zagrebačke Židovske općine Ognjen Kraus, iako odobrava Josipovićevu dosadašnju politku i poteze, nije želio ni do Teznoga jer se po njegovu sudu nisu stekle pretpostavke da potomci žrtava načine tako veliku gestu.
Oštru reakciju na Josipovićev posjet još dok se njegove svijeće na Bleibrškom polju nisu ni ugasile, odaslali su Margelov Institut iz Zagreba i Insitut Branko Horvat.
I dok je na desnoj stani političkog spektra Josipovićev odlazak na bleiburško polje dočekan s odboravanjem, kao dugo čekana pomirbena gesta s Pantovčaka, Mesićeva reakcija pala je kao melem na ranu onih koji misle (ili osjećaju) da Josipović odlaskom na Bleburg ipak ponešto pretjerao.
Nekoliko intelektualaca, onih politički angažiranih tako i onih izvan politike pitali smo kako su doživjeli Josipovićev put u Bleiburg i Mesićevu reakciju na njega.
Gvozden Flego, SDP:
Govoreći u vlastito, a ne u ime stranke, smatram da je bivši predsjednik dijelom u pravu jer je odlaskom na bleiburško polje predsjednik Josipović odao počast i dijelu kvislinga koj su se tamo našli. Međutim, Mesić nije u pravu kad kaže da ne treba odati počast žrtvama koje su pale bez potrebe i suđenja. Ako će čin Josipovićeva posjeta Bleiburgu značiti politički kraj Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, onda se taj posjet isplatio. Međutim ovog časa ne možemo znati je li taj cilj dosegnut, i tek ćemo vremenom vidjeti je li okončanje upotrebe Drugog svjetskgo rata u dnevno političke svrhe bila Josipovićeva ostvariva želja ili tek iluzija.
Vesna Pusić, HNS:
Razumijem Josipovićevu namjeru, nije išao na Bleiburg iz simpatije prema pripadnicima kvislinških vojski, već s namjerom da u političkim raspravama to pitanje stavi “ad acta”. Ja bih se na Josipovićevu mjestu o tome prethodno konzultirala sa Slavkom Goldsteinom koji je o Bleiburgu puno istraživao. Nije loše da je Mesić komentarom podsjetio da Josipovićev posjet Bleiburgu nije amnestija ustašluka i ja sam na taj način razumjela Mesićev komentar. Neće Josipovićev potez okončati političke rasprave o Drugom svjetskom ratu. Njihovom okončanju više će doprinjeti povlačenje poteza da se borci NOB-a u statusu izjednače s braniteljima iz domovinskog rata.
Ognjen Kraus, Židovska općina Zagreb:
Odlazak predsjednika Josipovića u Bleiburg učinjen je u kontekstu politike koju provodi, a tu politku ocjenjujem izrazito pozitivnom. Razlog koji je naveo za taj posjet smatram važnim za budućnost Hrvatske. Predsjednik očito želi da se prestane prekapati po prošlosti.
Bio sam pozvan u Josipovićevu pratnju, ali kao Židov, nisam se mogao odazvati. Mislim da između žrtava i krvnika nema pomirenja. Nema pomirenja ni između potomaka žrtava i potomaka krvnika, dok se oni ne ograde od zločina. To do danas nije učinjeno. Žrtve treba prepustiti miru. Treba se konačno prestati služiti njima u idelološkim i političkim manipulacijama. A svatko neka oplakuje svoje.
Tvrtko Jakovina, povjesničar:
Mislim da je predsjednik Josipović bio jasan: u Bleiburg je išao pokoloniti se nedužnim žrtvama i ubijenima bez suđenja. Mislim da je bivši predsjednik Mesić nepotrebno otišao korak dalje u interpretaciji njegova posjeta. Ne, neće Josipovićev posjet Bleiburgu okončati upotrebu Drugog svjetskog rata u dnevno političke svrhe. Da u Hrvatskoj postoji stvarna želja za tim, onda bismo se u zadnjih 20 godina rješavali traume Drugog svjetskog rata na način na koje su to radile druge europske zemlje.
Međutim jednako tako bi bilo loše da prestane svaka rasprava o toj temi njezinim guranjem pod tepih, zbog prezasićenosti ljudi tim raspravama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....