Josipović: Izlazak Hrvatske iz recesije traži poteze koji nisu laki. Treba povećati investicije i otvoriti nova radna mjesta

ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je danas u emisiji Hrvatskoga radija "S predsjednikom uz kavu" kako smo na početku našeg puta da izađemo iz krize, da nas čeka još dosta teških mjeseci i dana, te kako će za to trebati strpljenja.

Predsjednik smatra da izlazak Hrvatske iz recesije traži poteze koji nisu laki, i da socijalna država mora pravedno rasporediti teret krize, tako da oni koji imaju više i više sudjeluju u tome.

Govoreći o prvim potezima Vlade rekao je kako su svi bili zadovoljni rezanjem proračuna, ali da to ima drugo naličje jer manji proračun donosi manje izdvajanja za obrazovanje, vojsku i druge društvene djelatnosti.

Predsjednik Josipović smatra kako je najvažnija zadaća da Vlada otvori nova radna mjesta te pokrene investicije. Ocjenjuje da će samo to, kada prođe određeno vrijeme, biti kriteriji uspješnosti.

Na upit je li zadovoljan smjerom Vlade, rekao je kako je Vlada tek na početku ali da je zadovoljan prvom mjerom smanjenja proračuna i novim idejama koje daju prve rezultate vezanim uz punjenje proračuna, odnosno plaćanjem doprinosa i poreza. No, tek treba čekati znantno povećanje investicija i otvaranje radnih mjesta, dodao je.

Govoreći o smjeru u kojem bi trebale ići reforme, Josipović je rekao kako nije stručnjak, ali da je jedina mogćnost za to, prema onome što je proučio, otvaranje novog investicijskog ciklusa i pokretanje poslova.

Osim što će se svi složiti da su poljoprivreda i turizam strateški najvažniji, to su i obrazovanje i znanost, jer će društva koja ne budu spremna odgovoriti na izazove, teško prosperirati, naglasio je.

Komentirajući poskupljenja energenata, Josipović je rekao da treba imati komplementarne mjere kako bi najugroženijima stanje bilo lakše.

Predsjednik drži da je država koja u teškim vremenima nije spremna pružiti ruku onima kojima je najteže, izvan funkcije. Bitno je da građani u teškim vremenima vjeruju kako država ide dobrim putem, da mjere jesu za dobro i da neće nepravedno opteretiti najugroženiji sloj, kazao je.

Komentirajući nedavnu izjavu prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića da građani trebaju manje pričati na telefon pa će imati za struju, Josipović je rekao kako izjave ministara imaju svoje značenje i da izjavama treba izražavati poštivanje prema građanima, posebno onima kojima je najteže.

Na upit kada ćemo živjeti bolje s obzirom da "crne prognoze" govore da ćemo iz krize izaći tek za četiri godine, Josipović je rekao kako to ovisi o uspjesima reformi. No, smatra da ne smijemo pristati na to da budemo u stalnoj krizi jer građani zavrjeđuju da uđu u fazu života u kojoj kriza nije najvažnija tema.

Za socijalne nemire, predsjednik je rekao da je to nešto što se može očekivati kada je situacija teška, ali da socijalni nemiri nikad nisu bili odgovor krizi. Smatra da su svi prosvjedi u okviru zakona legitimni, no nada se da ih "nećemo trebati".

Upitan može li se ugovor između Ine i Mola promijeniti u 'hrvatsku korist', predsjednik Josipović rekao je kako se nada da će partneri u Mađarskoj prihvatiti pristup koji znači pravednost, odnosno pravo partnera da na jednak način sudjelujuju u upravljanju tvrtkom, razmjerno udjelu u kapitalu.

Govoreći o Jadrankamenu ocijenio je da je to dobar primjer kako loša politika i kriminalna pretvorba i privatizacija, odnosno poklanjanje tvrtki podobnima, može dovesti do strašnih posljedica.

Predsjednik Josipović podsjetio je da je kao saborski zastupnik forsirao da u Ustav uđe odredba o nezastarjevanju kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije te da se sada vode prvi postupci.

Smatra da pravosuđe mora sada naći dokaze kako bi kaznilo one koji su zloupotrijebili rat te pretvorbu i privatizaciju.

Govoreći o stranačkim izborima u HDZ-u, Josipović je istaknuo kako je to važna stranka te kako je važno za demokraciju da izbori u HDZ-u budu demokratski i da iznjedre kandidate koji su sada spremni biti oporba a sutra možda uspješna vlast. Volio bi da u toj stranici bude što manje podmetanja i da se razgovara o projektima i viziji Hrvatske i stranke.

Za mjeru volontiranja, Josipović je rekao kako bi to trebalo mladim ljudima pomoći da steknu prvo radno iskustvo te da budu konkurenti na tržištu rada. Dodao je kako razmišljaju da i u Uredu predsjednika uzmu manji broj volontera i pomognu te ljude.

Govoreći o odustajanju od gradnje Pelješkog mosta i prijedlogu gradnje koridora sjeverno od Neuma, Josipović je kazao da je pretvaranje toga u ideološko pitanje krivi pristup. Dodao je kako nema ništa protiv gradnje Pelješkog mosta, ali drži da treba voditi računa o tome što je ekonomski dostupno te kako na to treba odgovoriti struka.

Govoreći o ispadu u Škabrnji, Josipović je rekao da je trend netolerancije u porastu u cijeloj Europi i da to nema opravdanja. Začuđuje ga, kaže, što je "herojska Škabrnja" koja je sama bila žrtva mržnje i zločina na neki način prihvatila taj virus netolerancije, ali misli da je u pitanju manjina ljudi i da se to neće ponoviti.

Drži da bi školski program trebali ukjučiti predmete o ljudskim pravima i demokraciji.

Upitan postoji li mogućnost promjene ugovora Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom rekao je kako uvijek postoji mogućnost, ali da ugovore treba mijenjati sa suglasjem. Predsjednik Josipović je naglasio kako je zasad ocjena da nije potrebno mijenjati ugovore.

Na novinarski upit bi li Hrvatska trebala strahovati od odgode ulaska u EU-u zbog pitanja oko Ljubljanske banke, koje je pokrenula Slovenija, rekao je kako građani trebaju doći do svog novca te kako je važno da se na političkoj razini pronađe rješenje koje nije konfliktno te koje neće dovesti do problema koje smo imali s granicama.

Za rezultate izbora u Srbiji predsjednik Josipović je rekao kako su očekivani, dodavši kako bi volio da se nastavi trend poboljšanja odnosa Hrvatske i Srbije.