Jesmo li prihvatili strance? Ovo istraživanje kaže: Svaki treći Hrvat želi žicu na granici, 60 posto misli da ruše cijenu rada

Centar za mirovne studije predstavio je preliminarne rezultate istraživanja "Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?" provedenog u kolovozu ove godine.

Istraživanje, koje je provedeno i 2013. i 2017. godine, provedeno je na nacionalnom uzorku ispitujući 978 građana Republike Hrvatske. Sukladno promjenama u migracijskim trendovima dodana su neka nova pitanja koja se tiču percepcije hrvatskih građana o stranim radnicima. Glavni rezultati istraživanja podijeljeni su na deset kategorija.

Najvažniji su rezultati koji se odnose na stavove o postupanju prema različitim kategorijama stranaca. Pozitivno je što rezultati pokazuju kako velik udio građana smatra da država mora kazniti poslodavce koji iskorištavaju radnike na tržištu rada (74%) i stanodavce koji stranim radnicima pružaju nedostojne uvjete stanovanja (68%).

Više od pola ispitanika smatra da bi Vlada trebala osigurati siguran i zakonit dolazak izbjeglica u RH (60%), dok malo manji broj smatra da Hrvatska ne smije od EU preuzeti teret otvaranjem novih prihvatnih centara na svojim granicama.

Veću podršku zabilježeno su dobile tvrdnje pooštravanja situacija povezanih s granicama, gdje se većina ispitanika, njih 57%, slaže s tim da se treba kazniti svakoga tko pomogne nezakonitom migrantu, 39% ih se slaže s potpunim zatvaranjem granica za izbjeglice i njih nešto manje, 30% se slaže s ograničavanjem granice zidom ili žicom za onemogućavanje ulaska izbjeglicama.

Slanje vojske na granicu radi odvraćanja osoba u nezakonitom prelasku granice podržava 44% ispitanika, a 38% smatra opravdanim korištenje nasilja da se odalje tzv. "nezakoniti migranti" od hrvatskog teritorija.

Tranzitni punkt za migrante u Rijeci

Damir Skomrlj/Cropix

Većina građana i dalje podržava pravo doseljenika na širok raspon različitih prava, kao što su pravo na zaštitu od diskriminacije (58% ispitanika), pravo na jednakost pred hrvatskih pravosuđem (59%) te pravo na jednaku plaću kao i ostali građani (56%).

‘Nek usvoje našu kulturu‘

Ipak, u istraživanju je zabilježen pad podrške pojedinim pravima. Nešto manje od polovice ispitanika podržava pravo na obrazovanje i pravo na očuvanje svoje kulture. Besplatno učenje hrvatskog jezika podržava 52%, a s pravom na korištenje vlastitog jezika slaže se 40% ispitanika. To se djelomično poklapa i s novom tvrdnjom kako bi strani doseljenici trebali zadržati svoju, izvornu kulturu, ali i usvojiti hrvatsku, što podržava 58% ispitanika.

Najmanji postotak građana, 19%, uglavnom se ili u potpunosti slažu da doseljenici trebaju imati pravo glasa.

Građanska podrška tzv. ekonomskih migranata iz siromašnih zemalja porasla je u odnosu na 2017. i danas čini 42% od ispitanika. Prema kategorijama stranaca prema motivu dolaska najveću podršku dobivaju turisti (81%), povratnici iz dijaspore (71%) i osobe koje dolaze radi obrazovanja (69%). Podrška za dolazak tražitelja azila nešto je manja od prijašnjih istraživanja, njihov dolazak sada podržava 34%, a ne podržava 27% ispitanika.

U odnosu na 2013. i 2017. godinu, istraživanje je zabilježilo porast straha, odnosno osjećaja ugroze od svih skupina koje su se istraživale, osim prema Srbima, prema kojima je strah pao između 2013. i 2017., potom stagnirao do 2024. Trenutno najveći udio građana ima negativne stavove prema Arapima i muslimanima, a udio negativnih stavova prema tražiteljima azila pao je s prvog mjesta na treće od 2017. godine. Najmanje straha ispitanici osjećaju prema Ukrajincima, dok su Palestinci najlošije pozicionirani na toj skali.

Migranti stižu u Europu, ilustracija

Europa Press/abaca/Abaca Press/Profimedia/Europa Press/abaca/abaca Press/profimedia

Više od polovice ispitanih građana misli kako strani radnici snižavaju cijenu rada domaćih radnika (59%). Malo manji postotak (55%) smatra da nam strani radnici trebaju za poslove za koje domaći radnici nisu zainteresirani.

Podijeljeno je mišljenje oko percepcije domaćeg stanovništva o ljudima druge boje kože. Četvrtina ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da postoji neprijateljstvo prema skupini, dok ih se 30% slaže da postoji.

Neprocjenjive vrijednosti

U zaključcima istraživanja stoji kako je došlo do pada u podršci nekih aspekata javnih politika koje se odnose na multikulturalizam i/ili interkulturalizam. Tako samo 26% od ispitanih smatra kako je ugodno imati priliku živjeti u sredini u kojoj žive ljudi različitih vjera, nacija i porijekla, a nešto manje (23%) se uglavnom ili u potpunosti slaže s tvrdnjom da se stranci koji doseljuju obogaćuju našu kulturu. Mišljenje koje je ostalo relativno nepromijenjeno je mišljenje o tome kako bi doseljenici trebali ostati vezani uz svoju kulturu i korijene, što misli čak 45% ispitanika.

Znatno manju podršku (16%) dobiva nova tvrdnja da bi doseljenici trebali zadržati svoju kulturu, a ne bi trebali usvojiti hrvatsku. S druge strane, veliki postotak ispitanika, njih 47%, smatra da bi strani doseljenici trebali prihvatiti hrvatsku kulturu kao vlastitu kako bi bili prihvaćeni članovi društva. Čak četvrtina ispitanika slaže se kako ne bi smjeli javno pokazivati vjerske i kulturne običaje.

Da bi međusobno druženje pripadnika različitih nacija obogatilo građane smatra 36% od ispitanih građana, a desetak posto manje njih smatra da su etički miješana područja neprocjenjiva vrijednost hrvatskog društva (25%).

Istraživanje je provela agencija Ipsos, a osmislili su ga sociolog Drago Župarić-Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sara Lalić iz Centra za mirovne studije. Svi rezultati istraživanja podijeljeni su na internetskoj stranici Centra za mirovne studije.