KAOS U IMENICIMA

JEDINICA U ŠKOLAMA IMA 40 POSTO VIŠE Krah eksperimenta s ukidanjem ocjena na polugodištu

'Ukidanje ocjena na polugodištu bilo je neopravdano. Naš sustav ocjenjivanja ionako je dosta nepromišljen jer sva znanja, sposobnosti, vještine učenika svodimo na ocjenu', smatra prof. dr. Ante Bežen sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta. Neusklađenost između ocjena u osnovnim i srednjim školama za njega je očekivana jer su to "dva svijeta", a naše školstvo, kaže, nije implementiralo ni suvremene spoznaje o praćenju znanja, vještina i sposobnosti učenika
 Ronald Goršić/CROPIX

Ni ove školske godine ocjene na polugodištu neće se zaključivati, a nastavnicima će se olakšati i na način da ocjene iz imenika više neće morati ručno prepisivati na poseban papir za roditelje, odlučili su ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i njegov tim. Kao argumente koji idu u prilog nezaključivanju, navode podatke prema kojima ta praksa nije bitnije utjecala na prosječan uspjeh učenika na kraju godine, čak ga je malo i poboljšala. Prosvjetari skloni tome rješenju navode i manje stresa u učenika, roditelja i samih nastavnika jer je i ispitivanja za zaključnu ocjenu manje, piše Slobodna Dalmacija.

Podaci pokazuju da je prosječan uspjeh u učenika osnovnih škola u posljednjoj godini kada su se ocjene zaključivale, a to je 2011./2012., bio 4,22, a u protekloj 2013./2014., kada nije bilo zaključivanja na polugodištu, iznosio je 4,27. Dakle, čvrsta četvorka. U srednjoj školi statistika se pogoršava, pa je prosječan opći uspjeh 2012. godine bio 3,52, a na završetku protekle školske godine 3,63 – kako bi se reklo, jedva četvorka.

Nepromišljen sustav

Međutim, bez obzira na želju predlagača, tablice MZOS-a pokazuju i drugu stranu: u osnovnim školama se nakon uvođenja nezaključivanja ocjena na polugodištu broj podijeljenih jedinica tijekom godine povećao za oko 40 posto, a u srednjima za oko 20 posto!

Tako podaci pokazuju da su 2011./2012. školske godine đaci u osnovnim školama dobili ukupno oko pet tisuća negativnih ocjena, dok ih je protekle školske godine bilo više od sedam tisuća. To je osobito znakovito jer se ukupan broj učenika osnovnih škola u prošloj školskoj godini (331.523) smanjio za oko 13 tisuća u odnosu na dvije godine prije. U srednjim školama prije dvije godine podijeljeno je, pak, oko 22,5 tisuća jedinica, a protekle školske godine njih čak 27.414, iako je ukupan broj učenika bio podjednak obje te školske godine.

Osnovcima u prilog ide i to što je, doduše, nakon ukidanja zaključivanja ocjena na polugodištu porastao i broj podijeljenih dvojki, trojki, četvorki i petica. Primjerice, prije dvije godine u dnevnike je upisano oko 295 tisuća petica, a protekle školske godine čak 310,5 tisuća. U srednjim školama stanje je obrnuto, i nije se baš dijelilo šakom i kapom: prije dvije godine bilo je oko 157 tisuća petica, a prošle školske godine njih nešto manje od 150 tisuća.

Ipak, za stručnjake i praktičare dvojbi nema: ocjenjivanje u našim školama ionako je daleko od idealnoga, a o objektivnosti bi se također dalo razgovarati. I za ministra Mornara znakovit je pad uspjeha nakon dolaska u srednju školu, a hiperinflacija odlikaša u osnovnim školama stara je tema.

– Ukidanje ocjena na polugodištu bilo je neopravdano. Naš sustav ocjenjivanja ionako je dosta nepromišljen jer sva znanja, sposobnosti, vještine učenika svodimo na ocjenu – smatra prof. dr. Ante Bežen sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta. Neusklađenost između ocjena u osnovnim i srednjim školama za njega je očekivana jer su to “dva svijeta”, a naše školstvo, kaže, nije implementiralo ni suvremene spoznaje o praćenju znanja, vještina i sposobnosti učenika.

– U zemljama poput Finske ocjena nije jedini kriterij, vrednuju se sva učenikova postignuća, a uz ocjenu, koja je manje bitna, individualno se prati razvoj učenika. U Hrvatskoj, na primjer, u nastavi hrvatskog jezika ocjenjuje se je li učenik svladao književnost, jezik, medijsku kulturu, a nemate ključni element je li on uopće osposobljen za pismenu i usmenu komunikaciju – kaže profesor Bežen.

– Ocjenjivanje u školama spada u drugi ešalon problema, ali je dobar pozatelj kaosa. Međutim, samo njegovom promjenom nećemo ukloniti glavne probleme, a to su prije svega sadržaji, odnosno kako i što podučavamo – smatra Dalibor Perković iz udruge “Nastavnici organizirano”, piše Slobodna Dalmacija.

SREDNJE ŠKOLE

JEDINICE

- ocjene nedovoljan u školskoj godini 2011./2012.

- 29.176 ocjena nedovoljan u školskoj godini 2012./2013.

- 27.414 ocjena nedovoljan u školskoj godini 2013./2014

.

PETICE

- 157.099 ocjena odličan u školskoj godini 2011./2012.

- 152.771 ocjena odličan u školskoj godini 2012./2013.

- 149.731 ocjena odličan u školskoj godini 2013./2014.

OSNOVNE ŠKOLE

JEDINICE

- 4952 ocjene nedovoljan u školskoj godini 2011./2012.

- 6395 ocjena nedovoljan u školskoj godini 2012./2013.

-7049 ocjena nedovoljan u školskoj godini 2013./2014.

PETICE

- 294.564 ocjene odličan u školskoj godini 2011./2012.

- 313.454 ocjene odličan u školskoj godini 2012./2013.

- 310.525 ocjena odličan u školskoj godini 2013./2014.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 07:39