Je li slučaj Agrokor propao i što je Uskok radio u aferi softver: otkrivao ili prikrivao kriminal?

Ovo su tri ključna pitanja o aferi softver i predmetu Agrokor u svjetlu najnovijeg razvoja situacije.

1. Je li slučaj Agrokor propao i prije negoli je sud došao u priliku potvrditi optužnicu?

Nije. Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek nije dala uvjerljive odgovore na sva pitanja vezana uz slučaj Agrokor, ali ipak nije sve onako crno kao što tvrde branitelji osumnjičenika u aferi vezanoj uz funkcioniranje i slom poslovnog carstva Ivice Todorića.

Najlogičniji su bili argumenti za povlačenje optužnice. Istraga u aferi JANAF otkrila je kako je bivša zamjenica županijskoga državnog odvjetnika u Zagrebu Mirela Alerić Puklin, supruga Gorana Puklina koji je u aferi JANAF osumnjičen da je skrivao novac Dragana Kovačevića, podatke iz istrage odavala osumnjičenoj Piruški Canjugi, članici Todorićeve Uprave Agrokora.

Kako je Mirela Alerić Puklin bila jedna od tri potpisnice optužnice, DORH ju je odlučio povući i "pročistiti" da im taj potpis poslije ne bi stvarao probleme.

To, pak, nema veze s ispitivanjem Ismeta Kamala, ni pitanjem može li se zbog sukoba interesa prihvatiti vještački nalaz revizorske kuće KPMG budući da je radila i za privremenu Upravu Agrokora.

Hrvoj-Šipek nije dala niti jedan suvisao razlog za angažman KPMG-a, no to su grijesi njezinih prethodnika, a o svemu će ionako zadnju reći sud.

2 Koja je uloga USKOK-a u slučaju softver, odnosno muljažama bivše ministrice europskih fondova i članice Predsjedništva HDZ-a Gabrijele Žalac? Je li USKOK otkrivao ili prikrivao kriminal?

Na to pitanje odgovora nema. Ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić priznala je da je DORH pogriješio što predmet nije dostavio Uredu europskog tužitelja, ali ona, kao ni njezina šefica Zlata Hrvoj-Šipek nisu objasnile zašto ga nisu dostavile.

Uredba kojom se definira rad europskog tužitelja kaže da im se moraju dostaviti svi slučajevi u kojima postoji čak i naznaka sumnje da je iz njihove nadležnosti, odnosno da se mulja europskim novcem.

DORH im je dostavio 15 predmeta, ali među njima nije bio onaj koji se odnosi na Žalac.

Zašto? Hrvoj-Šipek i Marušić to nisu mogle reći.

Rečeno je da je USKOK ispitao 30 svjedoka i pregledao oko 3000 stranica dokumenata u Ministarstvu koje je vodila Gabrijela Žalac, ali nije nađeno dovoljno sumnje da je softver plaćen 13 milijuna kuna (a realna procjena govori da vrijedi dva milijuna) kriminalna radnja s potpisom ministrice. U USKOK-u nisu našli pravi kriminalni trag, no slučaj nisu zaklopili i rekli da u njemu nema ništa, nisu ga niti držali otvorenim, a nisu ga niti predali Uredu europskog tužitelja.

Da nije bilo prijave OLAF-a i da temeljem nje nije pitala USKOK za slučaj softver, europska tužiteljica u Zagrebu Tamara Laptoš spis ne bi niti vidjela, a Gabrijela Žalac bi se sada u krugu obitelji pripremala za nadolazeće blagdane i najveća obaveza bilo bi joj sudjelovanje na sjednicama Predsjedništva HDZ-a.

Glavna državna odvjetnica kaže da nije pratila rad na predmetu, niti je USKOK-u davala upute. Ispada da nije niti znala kako se pod krovom kuće kojoj je na čelu provode izvidi protiv jedne od najbližih suradnica premijera Andreja Plenkovića.

3. Radi li DORH pod utjecajem politike?

"DORH ne radi pod utjecajem vlasti. To opovrgavam. Kada gledamo tko plasira objede na rad DORH-a, to su osobe koje zastupaju okrivljenike ili skupine koje imaju neke političke interese. Mene su učili da prije pogledam tko govori, nego što govori", tvrdi glavna državna odvjetnica, a svima koji misle da bi trebala otići te ustupiti mjesto nekom neovisnijem i hrabrijem poručuje kako joj ostavka nije ni na kraj pameti. Isto tvrdi i šefica USKOK-a Vanja Marušić.