CIJENA TAKTIZIRANJA

Je li Most pogazio ova četiri obećanja?

Zagreb, 191215.Smiciklasova,Most.Nastavak pregovora predstavnika Mosta, Hdz-a i Sdp-a.Na fotografiji: Robert Podolnjak.Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 Ranko Suvar / CROPIX

Most je čedo HDZ-a i SDP-a. Ove dvije stranke postoje 25 godina i definirale su stranački i politički sustav, pa bi bilo za očekivanje da imaju neku razinu programskog i stranačkog dostojanstva. No, ovo što je Most pokazao svojim igrama, jer to nisu pregovori, jest da se radi o dvije stranke koje ne drže do svojih programa i političkog dostojanstva. Nijedna od ove dvije stranke nije pitala Most podržavaju li oni njihove programe. HDZ je potrošio veliki novac da im IFO institut izradi gospodarski program, a ni u jednom trenutku nije pitao Most prihvaća li ga - kaže Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te dodaje da ima neke pravde u tome što im se događa.

Političko neznanje?

Otkad su počeli pregovori o formiranju nove vlade, Most je pokazao čitav niz nedosljednosti, ali su ga pokazale i velike stranke. Tog je mišljenja i Čularov kolega s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj. - Pristali su na to da ih Most ponižava - kaže Šalaj i napominje kako je ta pozicija HDZ-a i SDP-a uvelike rezultat nedostatka komunikacije dvojice lidera, predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića. - Nisu uspjeli razgovarati čak ni o tome što bi za njih značila velika koalicija, a na kraju nisu imali ni toliko povjerenja jedan u drugoga da se dogovore kako ne mogu pristati na uvjete Mosta i izaći na nove izbore - kaže Šalaj i ističe da je veću nekonzistentnost pokazao Milanović, koji je “jedan dan HDZ proglasio kriminalnom organizacijom, a drugi dan potpisao da bi s njim koalirao”.

Najviše nedosljednosti naši sugovornici ipak vide kod Mosta, koji, smatraju, od početka taktizira, a najčešće blefira. Jedina konstanta je da svaku odluku Nacionalno vijeće Mosta može promijeniti. No, to njihovo ponašanje vide kao posljedicu političkog neznanja i toga što im velike stranke dopuštaju da ih ucjenjuju i postavljaju im uvjete. - U politici nešto možeš naučiti ili iz iskustva ili iz knjiga. Oni nemaju iskustvo, a knjige ne čitaju - kaže Čular.

Otežavajuća okolnost

Kao prvi potez koji je u potpunoj suprotnosti s parlamentarnom demokracijom, Čular ističe izjavu čelnika Mosta Bože Petrova ovjerenu kod javnog bilježnika da neće koalirati ni s jednom velikom strankom. - Kad bi sve stranke pred izbore potpisivale ugovore kod javnog bilježnika, više ne bismo imali parlamentarnu demokraciju - kaže Čular. Njegov kolega Šalaj navodi kako je to bio potez koji je imao svrhu u predizbornoj kampanji, jer je Petrov biračima želio pokazati da ne žele SDP ni HDZ, ali je nakon izbora to postala otežavajuća okolnost. - Ako doista ne žele podržati ni jedne ni druge, onda se nisu trebali pojaviti na konstituirajućoj sjednici Sabora. I bez njihovih petnaest zastupnika bilo bi kvoruma i većina prisutnih sigurno bi izabrala predsjednika, čime bi se Sabor konstituirao. Zastupnica Mosta Ines Strenja Linić daje izjave u kojima Sabor diže u nebo, a zanemaruje da je upravo Most blokirao njegovo konstituiranje - kaže Čular.

Rok od godinu dana

Daljnja bitna nedosljednost Mosta u tvrdnjama je njegovih članova da ih ne zanimaju fotelje, da ne žele funkcije, nego samo provođenje reformi. - Pokazalo se da mogu razgovarati samo o podjeli funkcija u izvršnoj vlasti, ali i javnim poduzećima. Reforme su se izgubile - kaže Šalaj.

Most je rekao da će s lijevom i desnom koalicijom pregovarati o reformama, a onda će odlučiti s kojom se stranom više slaže u programima i nju podržati u formiranju vlasti. - Samo su prešli preko toga, što pokazuje da je to bila samo taktika. Da su ozbiljno mislili odrediti se na temelju reformi, onda bi rekli što misle o onom što im nudi SDP, a što o onom što nudi HDZ, rekli bi tko je bliži njihovu programu i s tom bi stranom formirali vladu. Vjerojatno bi dali rok od godinu dana da se reforme provedu, a ako bi vidjeli da tu nema rezultata, išlo bi se na nove izbore - kaže Šalaj i zaključuje da su reforme za Most prazan pojam.

Politički savezi

Pitali smo ga za inzistiranje Mosta da dobijemo nestranačkog premijera, a sada Nacionalno vijeće za mandatara predlaže Božu Petrova. - Ideja je od početka bila loša i ne znam koliko je bila stvarna, a koliko je to taktika. I nestranački premijer mora imati potporu političkih stranaka, tako da je inzistiranje na tome besmisleno - kaže naš sugovornik.

Analizirajući ponašanje SDP-a i HDZ-a u postizbornim razgovorima, Šalaj kaže da su obje stranke taktizirale, ali je HDZ ipak ostao dosljedniji nego SDP. - Takav zaokret kakav je napravio Milanović može se vidjeti rijetko gdje u Europi. Govorio je ‘mi ili oni’, da je sve drugo prevara birača, a onda je potpisao dokument koji je prevara - kaže Šalaj.

Njegov kolega Čular, pak, navodi da se sada u punom smislu pokazalo što znači slobodno stranačko pregovaranje, odnosno da se dogovaraju politički savezi prije nego što imamo mandatara. U toj situaciji manje stranke i koalicije mogu preuzeti ovlasti koje ne proizlaze iz njihovih izbornih rezultata. To je u ovom slučaju Most, koji velikim strankama diktira pregovore, određuje im teme, daje rokove u kojima moraju odgovoriti, a čak je uvjetovao i da njihovi čelnici ne budu mandatari. - Doista malo fali da Božo Petrov sazove Glavni odbor SDP-a - slikovit je Čular.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:57