Stjepanu Đurekoviću, u vrijeme kada je pobjegao u inozemstvo s mjesta direktora Ina marketinga, mnogi su pripisivali gotovo nadnaravne moći, koje on nipošto nije imao.
Mit o tome traje i danas i još se uvijek govori kako je Đureković krao cijele tankere nafte. To nije mogao jer Ina nije imala kontakta s devizama. Kada bismo išli na službeni put u inozemstvo, mogli smo devize od banke kupiti samo uz dozvolu, jer Ina nije imala svoj devizni račun – rekao je Petar Fleković, bivši generalni direktor Ine (od 1982. do 1990.)
Fleković je, kao svjedok obrane, na suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, bivšim šefovima tadašnje tajne službe, rekao da osobno nije poznavao Stjepana Đurekovića, ali da su interne kontrole u Ini pokazale da ondje nije bilo financijskih malverzacija koje bi mogle potkrijepiti da se Đureković materijalno okoristio. Istraga se nije ni vodila oko Đurekovića, pa se to ne može smatrati razlogom njegova bijega i straha da bi mogao biti uhićen.
Fleković, koji je prvi čovjek Ine bio u vrijeme kada je Đureković ubijen (srpanj 1983.), podsjetio je kako se početkom 80-ih, u vremenu krize i nestašica, u Jugoslaviji pokušavalo naći krivce za takvo stanje. Predvodnik dogmatskih snaga Stane Dolanc javno je 1982. izašao s informacijom o velikom kriminalu u Ini, nakon čega je u Hrvatsku stigla savezna devizna inspekcija koja je dobila zadatak da to potvrdi. Inspekcija je češljala 16 najvećih hrvatskih tvrtki, među kojima je bila i Ina. Fleković je rekao kako je cilj te akcije, pokrenute iz Beograda, bio optužiti hrvatsko vodstvo za krizu koja je zahvatila Jugoslaviju.
Za Miku Špiljka je rekao da je razumio potrebu uspostave tržišnih odnosa, otvaranja prema svijetu i suradnje s velikim kompanijama na Zapadu. Rekao je da je Pavle Gaži kao eksponent Staneta Dolanca inicirao aferu u Ini. Pojasnio je da je afera u Ini bila smišljena s ciljem da se kompromitira i Miku Špiljka, preko sina Vanje koji je radio u Ini. Htjelo se prikazati da je Đureković znao za navodni kriminal Vanje Špiljka pa je njegov otac dao nalog Mustaču (a to se tvrdi i u optužnici) da se Đurekovića – kad je pobjegao u inozemstvo – likvidira kao neugodnog svjedoka. Taj mit, rekao je, neki podržavaju i danas.
Je li Ina pravila atomsku bombu?
Na pitanje branitelja Josipa Perkovića, odvjetnika Ante Nobila, je li Ina u suradnji s JNA razvijala atomski program, Fleković se nasmijao. “Ina nije gradila atomsku bombu. Ali zajedno s HEP-om u laboratorijima Ine istraživalo se je li iz fosfata koji su uvoženi iz Maroka za potrebe Ina petrokemije u Kutini, a za proizvodnju umjetnog gnojiva, moguće dobiti uranov oksid, tzv. žutu pogaču. Ina i HEP na tome su surađivali, istražujući mogućnost proizvodnje žute pogače koja bi bila temelj za punjenje reaktora u NE Krško. Nikakav rezultat nije postignut”, rekao je Fleković, ali nije isključio mogućnost da je JNA za ta istraživanja pokazivala zanimanje. Nobilo je to pitanje postavio zbog indicija da je Đureković bio detaljno upućen u suradnju Ine i JNA, te da je svoja saznanja o tome javljao njemačkoj obavještajnoj službi BND.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....