Je li Crveni križ postao politička organizacija?

Sjedi za stolom u ogromnoj sali za sastanke središnjeg zagrebačkog ureda Hrvatskog crvenog križa, smještenoj u ulici Crvenog križa 14.

Uredi HKC-a zauzeli su cijeli prvi kat. Prostori su skromno, poslovno uređeni. Ne ističe se ni interijer, ni namještaj.

Izvršni direktor Robert Markt izgleda razočarano, nesretno. Pogađaju ga prozivke.

Pije kavu s mlijekom. Odrađuje još jedan u nizu intervjua koje daje proteklih dana.

Uredom stalno prolaze zaposlenici, njih 10-tak.

Markt smireno govori, ali ponavlja da je razočaran, ali i u znatno stresnijim situacijama je smiren jer ipak je šest puta bio državni prvak Hrvatske u automobilizmu.

Povezanost s politikom

Radio je u Ministarstvu gospodarstva, veleposlanstvu RH u Beogradu, pokušao je i s privatnom tvrtkom, bio je i član HSLS-a, pa od 2011.godine HDZ-a, sve dok se nije zaposlio u Crvenom križu kao izvršni direktor.

Ubrzo je zamrznuo članstvo u HDZ-u, a šest mjeseci kasnije dogodila se katastrofa u Slavoniji.

Hrvatski crveni križ donacijama je prikupio više od šezdeset milijuna kuna, ali novac do danas nije došao do ljudi.

Markt je dio novca oročio, a ministar policije Ranko Ostojić javno ga je prozvao.

Otpočelo je prepucavanje na relaciji vladajućih i vodstva Hrvatskog crvenog križa, krenule su i priče da iza HCK-a, pak, stoji HDZ!

- Hrvatski crveni križ apsolutno je povezan s HDZ-om. Potpredsjednici su mu prvi predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregurić i Josipa Rimac, gradonačelnica Knina, dakle HDZ-ovi moćnici, i to je svima jasno - prokomentirao je jučer za Jutarnji list izvor iz vrha Vlade.

No, predsjednik Hrvatskog crvenog križa dr. Josip Jelić odbacuje priče o povezanosti politike i Crvenog križa.

- Nema govora o tome - odrešito će Jelić.

No, i druge su političke opcije svojedobno željele imati utjecaja u toj humanitarnoj organizaciji.

Zašto je HCK toliko privlačan političkim strankama? Grade li one na taj način naklonost među potencijalnim biračima?

Da ta humaniratna organizacija nije bila zanimljiva samo HDZ-u, dokazuje i podatak da je na funkciji potpredsjednika početkom 2000-tih bio SDP-ov veteran Mato Arlović, i to u vrijeme dok je bio potpredsjednik sabora.

Arlović nije želio komentirati događaje u Crvenom križu, a ni utjecaj politike na samu organizaciju.

Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Jelić, pak, objašnjava da organizacija mora postupati po načelima nepristranosti te da nema mjesta politici.

- HCK ne smije biti protivnik ni jedne Vlade, kao što očekujem da ni jedna Vlada ne bude biti protivnik Crvenog križa. Jer u 135 godina postojanja Crvenog križa na ovom prostoru nije bilo značajnijeg napada, pa ni u jednom režimu, čak, ni u vrijeme NDH kad je Crveni križ spašavao djecu pogubljenih logoraša, pa ni u vrijeme Austrougarske, ni Jugoslavije, jer Crveni križ ne smije politički djelovati - izjavio je Jelić koji je, kako je rekao, odustao od ideje da ponudi mandat na raspolaganje što je najavio prije nekoliko dana.

Ostaje na čelu

Kaže da je razgovarao s čelnicima HCK-a te zaključio da ga svi podržavaju i traže da ostane na čelu organizacije.

Iako bi Crveni križ trebao biti neovisan od politike, očito je da su čelni ljudi bliski oporbenom HDZ-u.

Jer osim Gregurića i Rimac, i sam počasni predsjednik dr. Jelić bio je član HDZ-a (kaže da je to bilo 1992. te da je istupio iz stranke), dok je i Robert Markt, za Nedjeljni jutarnji izjavio:

- Kad sam ušao u HCK, zamrznuo sam svoje članstvo u HDZ-u. Radim prema načelima Crvenog križa koja ne ostavljaju prostor za bilo kakvu pristranost, a pogotovo ne onu stranačku. Ako smo i ovo pitanje uspjeli ispolitizirati, onda je to vrlo tužno za hrvatsko društvo.

Nema izjava

Čim je u prosincu 2013. na javnom natječaju izabran Markt, krenule su spekulacije: “Pretvara li se Crveni križ u svojevrsni ogranak HDZ-a?”

Na to su tada neslužbeno ukazivali neki ljudi iz same organizacije.

Danas predsjednik Jelić tvrdi da se čelnici biraju tajnim glasanjem te da je nije moguće postavljati kadrove prema diktatu politike.

Ali HDZ-ova struja je u Crvenom križu uspjela u lobiranju za Markta.

Prozivalo ih se i zbog Rimac, gradonačelnice Knina, te članice predsjedništva HDZ-a.

Statut međunarodne humanitarne organizacije brani da osoba na visokoj funkciji u političkoj stranci istodobno obnaša visoku funkciju u tijelima Crvenog križa.

Pokušali doći do Rimac, ali njezina tajnica nam je kazala da ne želi davati nikakave izjave na temu HCK-a.

Javni natječaj

Razgovarali smo i s drugim bivšim čelnikom HCK-a koji je isto želio ostati anoniman.

- Pa moglo bi se govoriti o svojevrsnom sukobu interesa kad je osoba na izvršnoj funkciji i na čelu HKC-a, to baš i nije preporučljivo - prokomentirao je naš sugovornik.

Statut Hrvatskog crvenog križa nije baš tako decidiran po tom pitanju.

Jelić objašnjava da su se tada na javni natječaj javila četiri kvalitetna kandidata, a da se izbornom povjerenstvu Markt pokazao najkvalitetnijim kandidatom.

Predsjednik Jelić razočaran je i kako ih se ovih dana proziva.

Priča da ih nazivaju volonteri i plaču, nanesena im je velikla šteta. Prikupili su u akciji 62 milijuna kuna, dnevno su pristizale stotine tisuća kuna, a danas imaju donacije od tek deset tisuća kuna.

Hrvatski crveni križ djeluje, inače, kao udruga, neprofitna organizacija, pa kao i za druge udruge na javnim servisima nije moguće pronaći podatke o njihovom poslovanju, odnosno o prihodima i rashodima. Za njih je nadležan Državni ured za reviziju, koji je na internet stranici među posljednim izvješćima objavio reviziju provedenu 2012. u Hrvatskom crvenom križu u Bjelovaru. Revizija im je tada dala uvjetno mišljenje zbog niza propusta, a zanimljivo je među navedenim da se i bjelovarska podružnica odlučila oročiti iznos od preko milijun kuna.

Bez kapaciteta

Ravnatelj Ratimir Blažeković rekao nam je da je dio tog novca i danas oročen, nije znao točno koliko.

- Ne sjećam se, zatekli ste me van ureda - rekao je ravnatelj Blažeković te dodao da mu potez direktora Markta, koji je također oročio dio sredstava savim normalan.

- Poznavajući način rada Crvenog križa, u nas i inozmestvu, normalno je da se prikupljena sredstva oroče dok se ne usuglasi način na koji će se ona dalje proslijediti unesrećenima, pa da se s vremenskim odmakom donesu određeni kriteriji i programi. A taj novac će ionako biti potrošen na naše programe, pa svejedno hoće li to biti ove godin ili slijedeće - govori.

Naš drugi izvor u Vladi kaže da se očito vodstvo Hrvatskog crvenog križa malo pogubilo.

- Dosad je to bila jedna organizacije od koje se lijepo žvijelo, putovalo se, pomagalo se, ali sad, na ovoj katastrofi je postalo očito da nemaju kapacitete i da su se očito prepali odgovornosti. Pa su se prvo pokušali pokriti Vladom, pa nedostatkom spiska, a najavljuju da će dijeliti po četri tisuće kuna, sve je to loše jer će se građanima potpuno ogaditi humaniratne akcije.

Također dodaje da su i u inozmestvu humanitarne organizacije podijeljene: odnosno neke su bliže desnim stranačkim opcijama, druge lijevim, a treće crkvenim.

- U ovom trenutnu mislim da to nije toliko sporno koliko to da su se potpuno pogubili u vlastitim namjerama - komentira naš sugovornik iz Vlade.