JAVNI DUG RASTE Novi podaci otkrivaju: Dužni smo 252 milijarde kuna, što je 77 posto BDP-a

LUXEMBOURG/ZAGREB - Udio javnog duga u BDP-u 28 zemalja Europske unije porastao je na kraju drugog tromjesečja na 87 posto BDP-a, a uvećan je i u Hrvatskoj gdje je dosegnuo 77 posto BDP-a, izvijestio je danas europski statistički ured.

Time je na razini 28-članog EU-a razina javnog duga mjerena udjelom u BDP-u uvećana za jedan postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju procjene Eurostata, koji se pri izračunu prvi puta služio novom metodologijom ESA 2010.

U drugom tromjesečju 2013. udio javnog duga u BDP-u EU iznosio je 85,1 posto.

Među zemljama članicama za koje je Eurostat raspolagao tromjesečnim podacima o dugu utvrđenim novom metodologijom, najvišu je razinu duga mjereno udjelom u BDP-u na kraju drugog tromjesečja bilježila Italija, od 133,8 posto. Slijedi Portugal sa 129,4 posto, i Irska sa 116,7 posto.

U Hrvatskoj je javni dug prema procjeni Eurostata na kraju drugog tromjesečja iznosio 77 posto BDP-a, u odnosu na 76,6 posto koliko je iznosio na kraju prethodnog tromjesečja. Iz Eurostata pritom upozoravaju da proces poboljšanja kvalitete sustava izvješćivanja (uključujući izvore podataka) još nije dovršen.

Najnižu je razinu javnog duga na kraju drugog tromjesečja prema podacima europskog statističkog ureda bilježila Estonija, od 10,5 posto BDP-a. Slijedi Luksemburg s 23,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Bugarsku, Grčku, Španjolsku, Cipar, Mađarsku, Poljsku i Slovačku.

U odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca razina javnog duga povećana je u drugom tromjesečju u 12 zemalja za koje su podaci bili dostupni, snižena je u njih šest dok je u Estoniji ostala nepromijenjena.

Najviše je na tromjesečnoj razini porasla razina javnog duga u Italiji, za 3,1 postotni bod, te u Malti, za 2,7 postotnih bodova. Najviše se smanjila u Irskoj, za 5,2 postotnog boda, i Portugalu, za 2,2 postotna boda.

Na godišnjoj razini najviše se povećala razina javnog duga u Sloveniji, za čak 16,9 postotnih bodova. Slijedi Hrvatska s povećanjem za 8,5 postotnih bodova, te Italija gdje je razina duga uvećana za 5,5 postotnih bodova.

Najviše se smanjila razina javnog duga u Irskoj, za 8,5 postotnih bodova, a slijedi Njemačka sa smanjenjem za 2,7 postotnih bodova, utvrdili su u Eurostatu.

U eurozoni je na kraju drugog tromjesečja razina javnog duga iskazana udjelom u BDP-u iznosila 92,7 posto, što znači da je uvećana za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje, te za jedan postotni bod u odnosu na isto razdoblje lani.

Podaci Eurostata pokazuju također da su na razini EU-a najveći udio u javnom dugu imali dužnički vrijednosni papiri, čak 80,9 posto. Na drugom su mjestu krediti s 15,4 posto, a na trećem gotovina i depoziti, s udjelom od 3,7 posto.

I u eurozoni daleko je najveći udio dužničkih papira u ukupnom dugu, koji iznosi 79,3 posto. Slijede krediti s udjelom od 17,9 posto, te gotovina i depoziti, s udjelom od 2,8 posto.