Iako je Japan jedan od velikih globalnih ulagača koji je s investicijama snažnije zakoračio u Europu, s Hrvatskom ima malo gospodarskih veza.
Japanskih direktnih stranih investicija gotovo da i nema, službena statistika o ulaganjima koja se tiču proizvodnje bilježi samo Yazuki, predstavništvo japanske korporacije koja u svijetu zapošljava 150 tisuća ljudi, a u Hrvatskoj već 16 godina proizvode elektroničke komponente i kabelske setove za automobile.
Pregovori o Plominu C
Prije dvije godine otvorili su inženjerski centar na zagrebačkom Žitnjaku za svoje testiranje, a lani je kompanija, prema podacima servisa Poslovna.hr, ostvarila 40 milijuna kuna prihoda i zapošljava 65 ljudi. U Hrvatsku su, prema neslužbenom objašnjenju koje smo dobili, zbog kvalitete inženjerskog obrazovanja, iz istog razloga koji je namamio švedski Ericsson da kupi Nikolu Teslu. Međutim, među inženjerima se može čuti da su hrvatskim fakultetima iz pozicije stranih ulagača sve kvalitetnija konkurencija Rumunji i Bugari. Prošlo ljeto odjeknula je vijest da je velika japanska korporacija Marubeni glavni favorit za gradnju termoelektrane Plomin C kao partner Hrvatske elektroprivrede, ali o tom poslu još se pregovara.
U međuvremenu, Japanci sve više posjećuju Hrvatsku, prema statistici Hrvatske gospodarske komore u sezoni 2013. u Hrvatskoj se odmaralo 160 tisuća Japanaca.
- Sudeći prema onome što ulažu u Europi, japanski su investitori zainteresirani za automobilsku industriju, elektroniku i logistiku, infrastrukturne projekte i obnovljive izvore energije - kaže Mladen Lovrenčić iz tvrtke Arata Biz, konzultant specijaliziran za strana ulaganja.
Nerealizirana obećanja
- Od ostalih azijskih ulagača Japanci se razlikuju po tome što gdje god da ulažu, bitno im je da je neka njihova tvrtka već uložila na to tržište - pojašnjava Lovrenčić te ističe da je Hrvatska Japancima posebno zanimljiva zbog pristupa moru i članstva u EU, pa su bili jako zainteresirani za ulaganje u Luku Rijeka.
- U vrijeme kada sam ja bio u diplomaciji, prije desetak godina, dosta interesa pokazivali su za Rijeku, nudili su ulaganje u zbrinjavanje otpada, ali u to vrijeme nije bilo sluha za tu vrstu suradnje, više od znanja cijenio se, izgleda, novac - kaže Željko Ivanković, dugogodišnji hrvatski diplomat u Japanu.
Lovrenčić dodaje kako su od Luke Rijeka Japanci odustali zbog nerealiziranih obećanja te odugovačenja s gradnjom brze pruge koja bi povezala Rijeku s Europom.
Sandra Švaljek, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, tumači kako japanske ulagače od Hrvatske najviše odbijaju stalne promjene propisa, nepostojanje jasnih pravila poslovanja i ulaganja, od pristupa svim relevantnim informacijama na jednom mjestu do nedovoljne pripremljenosti projekata te nesređeni imovinsko-pravni odnosi.
- Japanci vole da stvari budu unaprijed zadane. Ne vole improvizaciju na svim razinama - kaže Švaljek. Pripadnici azijske kulture vole formu i uređenost, a koliko im je Rijeka kao ulagačka destinacija važna govori činjenica da su tamo otvorili Japanski vrt, što im je bilo simbolički važno. Ipak, kako ističe Lovrenčić, japanskih ulaganja ni u regiji nema puno.
- U Sloveniji je Panasonic kupio Gorenje, Japan Tobacco International uložio je u Srbiji gdje i Panasonic ima nešto proizvodnje, ali istočna Europa, Češka i Slovačka odnijele su najveći dio kolača japanskih ulaganja u Europi dosad - ističe Lovrenčić.
Izbirljivost potrošača
Hrvatska gospodarska komora u svojem kratkom savjetu kad je Japan u pitanju kao prepreku hrvatskom izvozu na japansko tržište navodi oštru konkurenciju i iznimnu izbirljivost japanskih potrošača.
- Tržište se može početi osvajati proizvodima koji su duboko ukorijenjeni u hrvatsku kulturu - preporučuju iz HGK. Iz hrvatskog Jadrana Japanci uvoze tunu. Hrvatska je lani u Japan izvezla robe i usluga u vrijednosti od 48,5 milijuna dolara, a uvezla robu i usluge vrijedne 26,8 milijuna dolara.
Komentar Željka Ivankovića:
Bez posjeta premijera nema biznisa
Kao i svaki drugi potez, posjet premijera Milanovića Japanu na društvenim je mrežama komentiran uglavnom negativno. To je ta “hejterska” priroda interneta. Kritike su prvoloptaške: “premijer se uputio u turizam na državni račun”. Mislim, naravno, sasvim suprotno: dobro je da je jedan hrvatski premijer napokon posjetio Japan.
Riječ je o zemlji koja jako drži do forme. Japanska administracija, dakle, drži do posjeta najvišeg predstavnika izvršne vlasti neke zemlje. Na internetskim stranicama njihovog ministarstva vanjskih poslova popisani su svi međusobni službeni posjeti. Već površan pogled na tu kratku povijest, kratku osobito iz japanske perspektive, pokazuje da se nijedan značajan pomak nije dogodio bez formalnog pečata.
U vrijeme lansiranja samurai obveznica (1999.), hrvatski međunarodni ugled bio je vrlo nizak. Unatoč preporukama konzultanata i analitičara, nužno je bilo da se japanskim ulagačima pokaže potpredsjednik Vlade (Borislav Škegro), koji se susreo s guvernerom centralne banke i ministrom financija. Jednako je bilo i sa sljedećim financijskim poslovima. Najveće su japanske banke financirale cestu između Splita i Zagreba (to se manje zna), a tome su također prethodili posjeti službenih izaslanstava.
Do forme, sasvim ozbiljno, drže i japanske kompanije, pa i japanski građani. Nakon službenog posjeta Nippon Keidanrena (njihovog HUP-a), prije desetak godina, koje je istaknulo potencijale suradnje u infrastrukturi, transportu i turizmu, velike su se japanske kompanije angažirale u Luci Rijeka. Taj je posao s Lukom na žalost propao, očito jer je nadmašivao hrvatske (a ne japanske) ambicije i kapacitete.
Milanovićev je posjet Japanu, u sklopu angažmana konglomerata Merubeni u energetici (Marubeni je bio jedan od najvećih uvoznika naše tune), dakle neizbježan dio posla. K tome, Milanović, premijer nove članice EU, susreo se sa Sadakazuom Tanigakijem dugogodišnjim predsjednikom hrvatsko-japanske parlamentarne skupine, koji je i sam 2014. posjetio Hrvatsku, kao ministar pravosuđa. Jako je to značajno, jer je g. Tanigaki glavni tajnik vladajućeg LDP-a. To mjesto, tradicionalno, zauzima jedan od kandidata za budućeg predsjednika stranke, odnosno premijera. Taj susret, dakle, uključuje razmišljanje o razvoju suradnje, o budućnosti.
Hrvatska je mala zemlja. Teško je reći da je u Japanu poznata. I kad su hrvatski sportaši ondje bili najpoznatiji, potkraj devedesetih i početkom dvijetisućitih, broj japanskih turista u Hrvatskoj bio je zanemariv. Sve dok japansko ministarstvo vanjskih poslova, s formalnim približavanjem Hrvatske EU, nije skinulo upozorenje o putovanju u Hrvatsku. Tek od tada, napori veleposlanstva, a osobito turističke zajednice počeli su davati ploda. Na prvi pogled simbolični napori ministarstva kulture da na popis svjetske baštine uvrsti čak sedam hrvatskih lokacija imaju itekakvo ekonomsko značenje. Danas, Hrvatsku godišnje posjećuje stotinjak tisuća Japanaca. Riječ je o jednom od najstarijih naroda na svijetu, koji zna da jedino forma opstaje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....