MLJEKARSKI RAT

JAKOVINA ZAHTJEVA OD EK DA RIJEŠI PROBLEM TRGOVINE HRVATSKE I BIH 'Ne mogu se tražiti nova prava i nova privilegije u odnosu s tržištem EU, a s druge strane odbijati obveze'

 Srđan Vrančić/CROPIX

ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je u srijedu kako će tražiti od Europske komisije (EK) da jednako brzo kako je rješila pitanje dozvole izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH na tržište EU, riješi i problem tradicionalne trgovine Hrvatske i BiH, koja je vrijedila dok je Hrvatska bila u CEFTA-i.

"Inzistiramo i tražimo od EK da se jednako brzo kako je riješila pitanje uvrštavanja četiri mljekare iz BiH na listu zauzme i riješi problem tradicionalne trgovine Hrvatske i BiH", kazao je Jakovina komentirajući odluku EK kojom su te mljekare dobile dozvolu izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u EU.

Za četiri mljekare iz BiH tržište EU otvoreno je temeljem odluke Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja EK, donesene u srijedu u Bruxellesu.

Jakovina smatra kako je vrlo čudno da Uprava za poljoprivredu iznalazi nova rješenja pod pritiscima farmera i primarne poljoprivredne proizvodnje zbog velikih viškova mlijeka, a onda druga uprava (Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja), dozvoli mljekarama iz trećih zemalja da stvore dodatnu konkurenciju tom istom mliječnom sektoru.

Jakovina je podsjetio kako je 21. kolovoza Hrvatska reagirala na stavljanje četiri mljekare iz BiH na listu mljekara kojima je odobren izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, čime je bio privremeno stopiran izvoz iz te zemlje u EU. Riječ je o Mljekari Livno, Meggle iz Bihaća, Milkos iz Sarajeva i Mljekoproduktu iz Kozarske Dubice.

Veterinarski razlozi i sigurnost hrane, odnosno sanitarni uvjeti koje koji vrijede za naše proizvođače i za sve mljekare u EU bio je jedan od razloga zašto je Hrvatska u kolovozu uložila prigovor. Drugi razlog je bio poštovanje obveza koje BiH treba ispuniti s obzirom na tradicionalne trgovinske odnose, odnosno uvjete koje je Hrvatska imala dok nije postala punopravna članica EU, tj. dok je bila u CEFTA-i. Sve zemlje CEFTA-e su završile te pregovore s EK, potpisale sporazume, osim BiH, kazao je Jakovina.

"Ne mogu se tražiti nova prava i nova privilegije u odnosu s tržištem EU, a s druge strane odbijati obveze. To je bio razlog zašto smo u kolovozu uložili prigovor", rekao je.

Kazao je i kako će, s obzirom da je Hrvatska najizloženija riziku uvoza iz BiH, budno pratiti gdje će ti proizvodi završiti i koje količine se uvoze.

"Zbog sigurnosti naših građana biti će pojačan inspekcijski rad, jer želimo biti sigurni da je zdravstvena ispravnost i kvaliteta na razini EU standarda koji se traže", najavio je Jakovina.

Dodao je i kako očekuje potrošačku svijest kupaca - da kupovinom hrvatskog mlijeka štite hrvatske farmere.

Na novinarski upit poziva li na bojkot proizvoda iz BiH Jakovina je odgovorio "ne".

Hrvatska, kako je rekao, s BiH želi dobre međususjedske odnose, želi biti partner BiH, ali očekuje partnerski odnos i s druge strane, od koje traži i da ispoštuje svoje obveze.

Izvoz Hrvatske u BiH je značajno pao u odnosu na razdoblje kada je bila u CEFTA-i, i to zbog carina i prelevmana kojim su naši proizvodi opterećeni prilikom ulaska na to tržište, rekao je Jakovina.

Ilustrirao je to podacima da je 2012. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH bio oko 33 milijuna eura, a u 2014. je pao za 50 do 60 posto, zbog visokih carina i prelevmana.

Očekujemo i tražimo od EK da to ispregovara i riješi, kazao je Jakovina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 22:01