Jakovina: Učinio je to da spasi civile Rebić: Saveznicima on nije vjerovao

ZAGREB - Tvrdnja Mate Meštrovića da je nadbiskup Alojzije Stepinac potkraj 1943. preko njegova oca, kipara Ivana Meštrovića, američkim obavještajcima dostavio planove njemačkih i ustaških snaga u Zagrebu i okolici s ciljem da spasi grad od neselektivnog savezničkog bombardiranja izazvala je niz kontroverzi.

Istina je u arhivu

U krugovima povjesničara uglavnom se misli da je Stepinčeva akcija bila moguća, logična i vrlo realna, a s druge strane, među svećenicima vlada mišljenje da se nadbiskup ne bi u tolikoj mjeri miješao u svjetovne poslove i bavio bilo kakvim obavještajnim radom, pa makar to bilo u svrhu očuvanja života civila.

Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra kako je lako moguće da je Stepinac takve podatke proslijedio Amerikancima, i to zato što su Amerikance, za razliku od Engleza, takvi podaci zanimali. Njima je bilo u interesu da uza što manje civilnih žrtava postignu što veće rezultate.

- Nadbiskup Alojzije Stepinac bio je racionalna osoba i takav potez u trenutku kada je već bilo posve jasno da Njemačka definitivno gubi rat bio je najlogičniji - kaže Tvrtko Jakovina koji smatra da je na taj način Stepinac učinio ono što je bilo u njegovoj moći da spasi što više ljudskih života. Prema Jakovini, te bi tvrdnje ipak trebalo provjeriti u američkom arhivu, a zbog protoka vremena vjeruje da su ti podaci dostupni javnosti.

Psihološki efekt

- Ta mi priča izgleda dosta nevjerojatnom. Posebice kada se zna da su saveznici prilikom bombardiranja Zagreba smišljeno gađali nekoliko crkvenih objekata - poput franjevačkog samostana na Kaptolu i dominikanskog samostana na Borongaju. Koristili su strategiju podizanja panike među narodom i tu je rušenje crkvi imao poseban psihološki efekt. Još jedan razlog zbog kojega mislim da je priča malo vjerojatna jest činjenica da je blaženi nadbiskup bio razočaran u saveznike i malo im je vjerovao - rekao je teolog Adalbert Rebić.