IZVJEŠĆE O STANJU LJUDSKIH PRAVA Hrvatska je do kolovoza 2017. primila 1262 zahtjeva za azilom, evo koliko je ljudi dobilo neki oblik zaštite

Hrvatska je do kolovoza 2017. primila 1262 zahtjeva za azilom, a neki oblik zaštite dobilo je tek 76 tražitelja azila, dok je do kraja rujna iz Grčke i Italije, prema odluci EU-a o sustavu kvota, preuzela 78 azilanata, piše u svom najnovijem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu Human Rights Watch (HRW), navodeći također da su tijekom godine hrvatske vlasti vratile azilante i migrante koji su u zemlju pokušali ući iz Srbije bez da su razmotrili njihove zahtjeve za azilom.

Udruga za zaštitu ljudskih prava HRW je u svom izvješću "World Report 2017", dvadeset i osmom po redu, na 643 stranice dala pregled poštivanja ljudskih prava u više od 90 zemalja.

"Do kolovoza 2017. zahtjev za azilom u Hrvatskoj podnijelo je 1262 ljudi, uključujući one koji su u Hrvatsku vraćeni iz drugih članica EU-a, a prema pravilima Unije o azilu. Tek 76 tražitelja azila je dobilo neki oblik zaštite, dok je do kraja rujna Hrvatska iz Grčke i Italije preuzela 78 azilanata", piše u izvješću.

HRW također navodi da je Hrvatska vratila migrante i tražitelje azila koji su ušli iz Srbije, bez da je pregledala njihove zahtjeve za azilom. U izvješću se također podsjeća da je u srpnju 2017. godine Sud pravde Europske unije (CJEU) presudio da je Hrvatska prekršila zakon EU-a jer je migrantima i azilantima dopustila da prijeđu u Sloveniju i Austriju bez da je prvo preispitala njihove zahtjeve za azilom.

Prema najnovijim službenim podacima, Hrvatska je do kraja godine primila 60 ljudi iz Grčke, 21 osobu iz Italije i sedam sirijskih obitelji iz Turske koje broje 48 ljudi. Prema sustavu kvota, preuzela je obvezu primiti 1583 azilanata.

Kako navodi HRW, azilanti i izbjegli u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s društvenom izolacijom te poteškoćama u pristupu jezičnim tečajevima, obrazovanju i zapošljavanju. Upozoravaju da je, prema njihovim podacima, od 30 registriranih maloljetnika bez pratnje u akademsku godinu 2017/2018 upisano samo jedno dijete.

Što se tiče osoba s invaliditetom, HRW piše da se oni i dalju suočavaju s uskraćivanjem prava na poslovnu sposobnost i mogućnost donošenja važnijih životnih odluka te izostaje potpora za život u zajednici.

Pripadnici nacionalnih manjima, posebice Srbi i Romi, i dalje se suočavaju s diskriminacijom, nesnošljivošću i govorom mržnje. Romska djeca, tvrdi HRW, u školi su segregirana. Što se tiče procesuiranja odgovornih za ratne zločine, hrvatsko pravosuđe bilježi spori napredak, zaključuje HRW u svom izvješću.