POSLANO U SABOR

IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJA ZA OSOBE S INVALIDITETOM ZA 2019. Osobe s invaliditetom i dalje su u povećanom riziku od siromaštva

Anka Slonjšak
 Ronald Gorsic / CROPIX

Osobe s invaliditetom i dalje su u povećanom riziku od siromaštva, čemu često pridonosi niska obrazovna struktura, neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, slabi udjel među zaposlenima, niska primanja iz rada i mirovina, a naknade namijenjene uključivanju u život zajednice pretežno se koriste za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Posebno je vidljiv nedostatak sustavnih rješenja usmjerenih na posebne kategorije osoba s invaliditetom, kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, osobe s autizmom, roditelji s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju najranije dobi – upozorila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u "Izvješću o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu", adresiranom Hrvatskom saboru.

Izvješće je pregled stanja prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u hrvatskom društvu i ukazuje na to da su dosadašnji pomaci maleni, a problema je puno, upozorava pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Pa nabraja: u Hrvatskoj živi 459 tisuća osoba s invaliditetom (OSI), a radi tek 11.529 ili manje od tri posto.

Revizijski obilazak psihijatrijske bolnica Ugljan i redoviti obilazak psihijatrijske bolnice Rab ‐ pokazao je kako smještaj OSI u zdravstvene ustanove, bez potrebe za bolničkim liječničkim tretmanom, predstavlja ozbiljnu povredu njihovih ljudskih prava. Uz i dalje prisutan problem dijagnostike i stručne podrške djeci s teškoćama iz autističnog spektra, zabrinjavaju pritužbe zbog slabije dostupnosti različitih usluga za podršku u obitelji ili smanjivanja intenziteta rehabilitacijskih usluga za djecu i mlade s različitim teškoćama u razvoju.

Unatoč obećanjima i uvjeravanjima da će se učiniti promjene u zakonodavstvu posebno vezano uz primarna prava za osobe sa invaliditetom kao što su Zakon o inkluzivnom dodatku, Zakon o osobnom asistentu i novi Zakon o socijalnoj skrbi, isto nije učinjeno. Također, za ostvarivanje temeljnog prava na neovisno življenje i život u zajednici nisu stvoreni preduvjeti – osiguravanje pristupačnosti i mobilnosti, različiti dostupni i pristupačni servisi, osobna asistencija, pristup radu i zapošljavanju, materijalna egzistencija i prostori za stambeno zbrinjavanje.

Unatoč brojnim zakonskim promjenama, a od mirovinske reforme 1999. godine i usklađivanjima, mirovinska prava sve više zaostaju za stvarnim rastom prosjeka plaća, a i rastom troškova života. Udio ukupne prosječne mirovine u prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći u Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2019. godine iznosio je 38,14%, a porazna je činjenica da su naše mirovine najniže u odnosu na prosječnu plaću u odnosu na susjedne zemlje (Mađarska i Makedonija – 62%, Slovenija – 60,2%, Crna Gora – 56,2%, Srbija – 49,8%, Kosovo – 47%, Bosna i Hercegovina – 43,4% odnosno 42,5%.

Stoga bi osnovna mjera iz područja mirovinskog osiguranja bila: "Osigurati OSI koje su ostvarile invalidske mirovine život dostojan čovjeka, odnosno omogućiti da mirovina ne bude ispod 50% prosječne plaće u RH, kao što je u svim državama EU", drži Anka Slonjšak.

Iako je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju određenim kategorijama umirovljenika omogućeno zasnivanje radnog odnosa s polovicom punog radnog vremena uz istovremeno zadržavanje pune mirovine, takva mogućnost nije dana primateljima invalidskih mirovina, osim hrvatskih branitelja i HRVI kojima je unatoč potpunom gubitku radne sposobnosti prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji dopušteno raditi manje od 3,5 sati dnevno bez smanjenja ili obustave invalidske mirovine i ne podliježu obvezi kontrolnog pregleda.

Međutim, OSI koje imaju djelomičnu nesposobnost za rad mogu raditi, ali samo puno radno vrijeme, s tim da im se mirovina ne obustavlja, ali se smanjuje za 50%, dok se osobama koje imaju potpunu nesposobnost za rad odnosno zbog opće nesposobnosti za rad, obustavlja isplata mirovine za vrijeme zaposlenja i podliježu obveznom kontrolnom pregledu, dakle, uopće nemaju pravo na dotadašnju mirovinu, a ni mogućnost rada s polovinom radnog vremena od četiri radna sata, što znači da su "obični" invalidi diskriminirani u odnosu na ratne, stoji u izvješću upućenom Hrvatskom saboru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 21:31