Izbrisali mjeru protiv poskupljenja: umjesto crnim listama, građane će štititi naljepnicama

Dosad najuspješnija metoda sprečavanja divljanja cijena u procesu uvođenja eura, objava crnih lista trgovaca koja je naše susjede Slovence spasila od pretjeranih poskupljenja, u Hrvatskoj se ipak neće provoditi.

To, naime, proizlazi iz dva odgovora koja je Jutarnji list dobio od Ministarstva gospodarstva u kojima se objava crnih lista više i ne spominje, a taj je instrument izbačen i iz nedavno objavljenih Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Stvar je pomalo iznenađujuća, posebno s obzirom na to da se izrada tzv. crnih lista, među ostalim, izrijekom navodila u Nacionalnom planu zamjene kune eurom, objavljenom još u prosincu 2020., u kojemu je pisalo da će se lista objavljivati na stranici euro.hr te da će se na njoj navoditi imena poduzeća koja će "pokušati zlorabiti proces uvođenja eura da bi povećala cijene na štetu potrošača".

To je, među ostalim, javno bio rekao i guverner Boris Vujčić kad je u studenom 2020. javnosti predstavljao taj plan, a ponovio i godinu dana poslije kad je na jednoj poslovnoj konferenciji predstavljao aktivnosti koje će se provoditi u svrhu zaštite potrošača.

Glavne mjere zaštite

Kako nas je zanimalo baš sve o tim crnim listama, Ministarstvu gospodarstva u dva smo navrata poslali upit u želji da čitateljima objasnimo kako će te crne liste funkcionirati, ali iz drugog po redu odgovora koji smo dobili jasno proizlazi da zapravo ne postoji namjera korištenja takvog alata.

Ministarstvo gospodarstva pitali smo, uz ostalo, tko će konkretno voditi crne liste i hoće li za njih biti zaduženo Ministarstvo gospodarstva, zašto se taj alat spominje u Nacionalnom planu, ali ga poslije više nema u Smjernicama za gospodarstvo te koji će u konačnici zapravo biti alati kojima će se pokušati zaštititi potrošače u procesu uvođenja eura?

Kako je jasno iz odgovora Ministarstva, glavne mjere zaštite potrošača bit će dvojno iskazivanje cijena, primjena fiksnog tečaja konverzije prilikom izračunavanja, nadzor nad trgovcima i pružateljima usluga te praćenje kretanja cijena najčešće korištenih proizvoda na tržištu.

Izrada crnih lista, dakle, više nije na popisu alata kojima će se štititi potrošače, ali se zato spominje izrada tzv. Etičkog kodeksa, koji će, tvrde iz Ministarstva, omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura.

Bit će to, zapravo, skup normi koje će poduzetnici moći ili ih neće morati primjenjivati, a potrošač će unaprijed znati koji su mu se od trgovaca i poslovnih subjekata pridružili.

Slovensko iskustvo

"Svaki poslovni subjekt koji posluje u direktnom odnosu s potrošačima bit će pozvan da se pridruži inicijativi s ciljem ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, bez neopravdanog povećanja. Kodeks je predviđen kao dokument deklaratorne primjene koji bi poduzetnike poticao na transparentno poslovanje.

Poslovnim subjektima koji pristupe Etičkom kodeksu omogućit će se dobivanje i postavljanje vizualne identifikacijske oznake, odnosno logotipa kojim će se signalizirati da se radi o pouzdanom subjektu koji nije povećao cijene robe ili usluge bez razloga", objasnili su u Ministarstvu.

Osim toga, prilikom izrade web-aplikacije kodeksa planira se razviti i potkategorija u kojoj će svaki potrošač biti pozvan napisati svoje dojmove o poštivanju Kodeksa, nastavljaju iz Ministarstva.

Sve je to lijepo - ali gdje su nestale najavljivane crne liste?

Ministarstvo gospodarstva izrijekom ne odgovara na to pitanje, ali iz popisa aktivnosti koje nam je poslalo očito je da liste nisu u planu.

Moguće da razlog leži u strahu Ministarstva da bi objava crnih lista razgnjevila trgovce i pružatelje usluga, no iz slovenskog iskustva jasno je da se baš ta mjera pokazala najvažnijom u procesu zamjene tolara eurom.

To je Jutarnjem potvrdila Breda Kutin, predsjednica slovenske potrošačke udruge Zveza potrošnikov Slovenije, koja je samostalno pratila cijene te javno objavljivala crne liste trgovaca i pružatelja usluga koji su neopravdano podizali cijene.

Pratila su se sva podizanja koja su išla iznad šest i deset posto, a trgovci su bili prisiljeni javnosti sami objašnjavati zašto su se dogodila poskupljenja.

- Pritisak javnosti zbog objave crnih lista bio je prilično velik i došli smo do toga da je dobar dio trgovaca dvaput razmislio prije nego što je dignuo cijene - rekla je Kutin.

Cijene su se u Sloveniji počele pratiti puno prije uvođenja eura, no kako su u udruzi bili svjesni da bi se poskupljenja mogla nastaviti i nakon uvođenja, Zveza potrošnikov od veljače 2008. nastavila je dvomjesečno snimanje cijena oko tisuću proizvoda, a o poskupljenjima je izvještavala na redovitim konferencijama.

Iz Ministarstva gospodarstva tvrde da će i oni uključiti potrošačke udruge u aktivnosti praćenja tržišta tijekom uvođenja eura te da u tu svrhu planiraju raspisati natječaj vrijednosti 540.000 kuna za šest projekata. Natječaj treba biti raspisan do kraja prvog tromjesečja ove godine, a aktivnosti bi se provodile od 1. kolovoza ove godine do 31. prosinca 2023.

O kakvim je projektima riječ, još nije poznato, ali je jasno da oni, nažalost, neće uključivati izradu crnih lista.