BORBA ZA VRHOVNI SUD

Izbor u slijepoj ulici: Milanović ne odustaje od svoje kandidatkinje, ali HDZ ju neće izglasati!

Saborska većina neće podržati predsjednikova kandidata ako nije bio prijavljen na javni natječaj. Zlata Đurđević se nije prijavila
Zoran Milanović
 Goran Šebelić/Cropix

Izbor predsjednika(ce) Vrhovnog suda ušao je u slijepu ulicu. Poznato je koga bi se biralo, ali ne i kako. Po Ustavu ovlašteni predlagač predsjednika Vrhovnog suda, predsjednik Republike Zoran Milanović, povjerio je u srijedu predsjedniku Reformista Radimiru Čačiću da je njegov prijedlog predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. Zlata Đurđević. Istodobno mu je rekao da mu nije ni na kraj pameti predlagati na izbor Saboru po proceduri koja uključuje Državno sudbeno vijeće (DSV).

Čačić je na koalicijskom sastanku koji je uslijedio sve što mu je Milanović rekao prenio premijeru i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću te ostalim predstavnicima vladajuće većine. Nakon koalicijskog sastanka doznalo se da Plenković i HDZ nisu odstupili niti milimetra. Premijer ističe da predsjednika(cu) Vrhovnog suda treba izabrati tako da se poštuje Ustav, zakon i institut javnog poziva. Isto je potom ponovio predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić.

To znači da HDZ-ova većina neće izglasati osobu koju će Milanović predložiti za čelnu funkciju sudbene vlasti ako u skladu sa zakonskim izmjenama iz 2018. DSV ponovo ne raspiše javni poziv, a kandidat kojega će predsjednik predložiti ne bude iz redova onih koji su se na taj poziv DSV-a javili i priložili svoj program.

Proceduru je već pokrenuo sam DSV koji je još u siječnju raspisao javni poziv kandidatima za predsjednika(cu) Vrhovnog suda. Poziv je raspisan, kako zakon nalaže, šest mjeseci prije isteka mandata aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda Sessi (to je u srpnju ove godine) i bio je otvoren 30 dana.

Na njega se prijavio Sessa i još dvoje odvjetnika, a predsjednik Milanović je rekao da nikoga od njih neće predložiti. No, tada je rekao da on svoju ovlast predlaganja predsjednika Vrhovnog suda crpi izravno iz Ustava koji nigdje ne navodi da će kandidata predlagati u skladu sa zakonom, nego da predsjednika Vrhovnog suda predlaže predsjednik Republike, a izabire većina zastupnika u Saboru.

Ustavne ovlasti

Uvođenje DSV-a u proceduru Milanović smatra nepotrebnim jer je ovo tijelo dobilo ulogu poštara, koji mu nije potreban. S druge strane, smatra da se izmjenama Zakona o DSV-u zašlo u reduciranje ustavnih ovlasti predsjednika Republike. Kako točno, nije do kraja jasno, no Milanović je u jednome od javnih istupa rekao i to da je njegova izvorna ustavna ovlast predlaganja čelnika sudbene vlasti posredno smanjena drugim zakonima koji će, kazao je, biti ukinuti nakon promjene vlasti. Riječ je o osnivanju Visokoga kaznenog suda (VKS) koji je postao nadležan za odlučivanje o svim žalbama u kaznenim postupcima koji se vode pred županijskim sudovima te uskočkim odjelima.

Vrhovni sud od početka ove godine, od kada je profunkcionirao VKS, više nije najviša sudska instanca, nego samo odlučuje o revizijama, što je iznimno rijetko. Time, smatra Milanović, Vrhovni sud gubi svoju ustavnu ulogu ujednačavanja sudske prakse. Zakonskim intervencijama u ustroj sudbene vlasti Vrhovni sud je izgubio jednu od svojih bitnih ustavnih uloga, čime je posredno "oštećena" i ustavna uloga predsjednika Republike da predlaže čelnika Vrhovnog suda. Valja podsjetiti da je predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić još kao saborski zastupnik SDP-a zajedno sa svojim kolegom, sada predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti osnivanja VKS-a.

U povodu njihova zahtjeva Ustavni sud je odgodio osnivanje Visokoga kaznenog suda i zatražio od svih katedri za kazneno procesno pravo pravnih fakulteta stav o njegovoj (ne)ustavnosti. Premda se dosta dugo vjerovalo kako je Ustavni sud sklon zaustaviti osnivanje Visokoga kaznenog suda, a i pravni fakulteti su dali mišljenje koje je išlo u tome smjeru, na kraju je ipak dobio zeleno svjetlo.

Visoki kazneni sud

Elaboraciju o neustavnosti VKS-a s Pravnog fakulteta u Zagrebu dala je dr. Zlata Đurđević koja je bila vrlo iscrpna. Najkraće rečeno, dr. Đurđević je navela da je spomenuti sud neustavan prije svega zato što onemogućava Vrhovni sud u obavljanju jedne od svojih osnovnih funkcija, a to je ujednačavanje sudske prakse.

Dr. Đurđević je pritom baratala i preciznim podacima o broju kaznenih predmeta koji su na radu u Vrhovnom sudu (a oni su višestruko manji nego građanski), razjasnila što je revizija i pojasnila da ona ne može biti temelj za ujednačavanje prakse svih sudova, te iznijela podatke iz kojih je vidljivo da je ovaj izvanredni pravni lijek u kaznenim postupcima vrlo rijedak.

No, odluku o tome jesu li izmjene Zakona o DSV-u iz 2018. u skladu s Ustavom, Ustavni sud tek treba donijeti, i to u povodu prijedloga za ocjenu ustavnosti koji je podnio Dario Juričan, gradonačelnik Svemira. Juričan, kao i Milanović, smatra da su izmjene Zakona o DSV-u neustavne. Ustavni sud je prošli tjedan zatražio očitovanje Vlade, a odluku će donijeti do kraja travnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:27