HRVATSKA PRVI PUT BIRA ZASTUPNIKE

'IZAĐITE NA IZBORE ZA EU PARLAMENT, ON ODLUČUJE O 80 POSTO ZAKONA PO KOJIMA ŽIVIMO' Swoboda, Vajgl i Pack za Jutarnji

Hrvatska danas prvi put bira zastupnike u Europskom parlamentu , njih 12. Oni će u tom tijelu predstavljati Hrvatsku od ulaska u Europsku uniju, 1. srpnja, do redovitih izbora za članove EP-a na razini cijele Unije, iduće godine.

Cijela Hrvatska jedna je izborna jedinica, a birači mogu birati između 12 kandidata sa 28 kandidacijskih lista - 27 stranačkih i jedne liste skupine birača. Pravo glasa ima 3,740.951 birač. Glasovati mogu na 6614 biračkih mjesta u Hrvatskoj te 82 biračka mjesta u inozemstvu. Na biračkim mjestima u inozemstvu glasovanje zbog vremenske razlike počelo je već u subotu.

BIRALIŠTA SU OTVORENA Tek 600 birača glasovalo je jučer u BiH, kolika će izlaznost biti u Hrvatskoj?

- Treba izaći na izbore za Europski parlament jer u ovoj se kući odlučuje o gotovo 80 posto svih zakona po kojima živimo, dakle to je važno mjesto za svaku državu, pa i za Hrvatsku. Treba ići i birati, inače će netko drugi birati za vas. A biračima treba dati dovoljno argumenata o tome zna li netko, je li netko voljan i ima li energije da ih zastupa - rekao je dan uoči izbora Ivo Vajgl iz slovenske stranke Zares, europski Savez liberala i demokrata za Europu.

Slično govori i Doris Pack (njemačka Kršćanska demokratska unija CDU, Europska pučka stranka).

- Mislim da svi Hrvati koji sada imaju pravo glasa znaju kako je to izgledalo kada su birači u različitim europskim zemljama mogli izaći na izbore za Europski parlament, a oni ne. Mislim da Hrvati trebaju biti ponosni što su postigli ovaj uspjeh zajedno, jer neki su pritisci kojima su morali popustiti bili teški - kaže Pack.

Poruka Hannesa Swobode (austrijska Socijaldemokratska stranka, europski Progresivni savez socijalista i demokrata) je jasna: “Molim vas, izađite na izbore, to su važni izbori, poduprite kandidate za koje želite da imaju snažan glas u Europskom parlamentu i od kojih očekujete da će predstavljati vaše interese i istovremeno se boriti za novu zajedničku Europu”.

Europski parlament u sustavu europskih institucija funkcionira kao donji dom parlamenta koji predstavlja građane. Gornji dom u tom bi sustavu bilo Vijeće EU, poznato i samo kao Vijeće ili Vijeće ministara, koje predstavlja države članice i koje se ovisno o temi sastaje u različitim ministarskim sastavima (pa se zove i Vijeće ministara). Od 2009. i stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, o većini europskih zakona Parlament i Vijeće odlučuju metodom suodlučivanja, odnosno prijedlog mora proći u obje institucije da bi postao zakon.

O Europskom Parlamentu

Kakve zakonske akte donose Parlament i Vijeće

Regulative - izravno se primjenjuju u svim članicama EU, a od trenutka kada stupe na snagu, nadređene su postojećim nacionalnim zakonima

Direktive - moraju se provući kroz nacionalno zakonodavstvo, odnosno članice su do određenog roka dužne donijeti zakon koji će imati posljedice kakve su navedene u direktivi

Odluke u kojima je Europski parlament bio ključan

Roaming - Vjerojatno najspektakularnija inicijativa Europskog parlamenta drastično je smanjila cijene roaminga unutar EU. S ulaskom Hrvatske u EU 1. 7. poklapa se stupanje na snagu nove regulative prema kojoj odlazni pozivi neće smjeti stajati više od 1,8 kuna po minuti, dolazni 52 lipe, SMS 60 lipa, a megabajt podatkovnog prometa 3,37 kuna. Cijene će dodatno pasti točno godinu dana poslije, najviše za internet: megabajt neće moći stajati više od 1,5 kune, a Europska komisija sada planira i daljnje mjere s ciljem da razlika između nacionalnih poziva i roaminga padne na nulu do 2015.

ACTA - Tko se još sjeća Antikrivotvoriteljskog trgovinskog sporazuma? Europska komisija potpisala je taj globalni sporazum o zaštiti autorskih prava, no masovni prosvjedi po europskim gradovima tvrdili su da će ACTA ugroziti slobode na internetu i uvesti cenzuru.

Sporazum je otpravljen u povijest nakon što je Europski parlament prvi put iskoristio ovlasti koje je dobio Lisabonskim sporazumom, da stavi veto na ratifikaciju međunarodnih sporazuma koje je potpisala Komisija.

Erasmus - Kada je Europska komisija predložila da se zbog nedostatka novca u europskoj blagajni za 60 milijuna eura smanji i proračun za najpopularniji europski program studentske razmjene, Europski parlament se dignuo na noge. Europska komisija je popustila i predložila kompromisno rješenje prema kojem Erasmus može nastaviti s radom kao i dosad.

Bankarski bonusi - I tu je Parlament imao ključnu ulogu jer nije htio popustiti lobiranju britanske vlade i bankarskih lobija te je inzistirao na tome da se uvede ograničenje na bonuse bankara koji više neće moći biti veći od njihove jednogodišnje plaće, dvogodišnje ako to odobre dioničari. Kompromis s Vijećem postignut je ovaj tjedan, a nova pravila stupaju na snagu iduće godine.

Zastupnici

Plaća - bruto 7956,87 eura, neto 6200,72 eura. Plaća je definirana kao 38,5 posto osnovne plaće suca Suda Europske Unije

Dnevnice- 304 eura zastupnici dobiju za svaki dan službenog puta za smještaj, obroke... To se odnosi i na svaki dan koji sudjeluju u radu parlamenta u Bruxellesu i Strasbourgu.

Uz to dobivaju povrat novca za troškove putovanja, na temelju priloženih računa (paušalne putne naknade ukinute su 2009.). Uz to, 4243 eura godišnje mogu potrošiti na službena putovanja izvan svoje države članice.

Ured - 4299 eura mjesečno dobivaju za troškove najma ureda, kupovinu računala i opreme, telefonske troškove i poštarine.

Mnogi zastupnici taj novac koriste kako bi otvorili ured u državi iz koje dolaze.

Asistenti

Svaki zastupnik mjesečno ima pravo potrošiti 21.209 eura na plaće asistenata u svom uredu, koji se zapošljavaju na određeno vrijeme.

Zastupnici na ovim radnim mjestima više ne mogu zapošljavati članove obitelji i rodbinu, a novac više ne prolazi preko njihovih računa, nego ih djelatnicima izravno uplaćuje Parlament. Četvrtinu iznosa zastupnici mogu upotrijebiti za plaćanje usluga poput naručivanja stručnih studija na neku temu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. prosinac 2024 18:17