DRŽAVNA BLAGAJNA

Iza kulisa velikog preslagivanja proračuna: Uzimaju čak 250 milijuna od obnove da plate lijekove

Do 1. lipnja upućeno je 11.169 zahtjeva za obnovu, a Ministarstvo je donijelo odluku tek za njih 115, odnosno 1 posto
 Damjan Tadić/Cropix

Rashode proračuna Vlada je na kraju povećala za pozamašnih 9,4 milijarde kuna, a uglavnom će biti potrošeni na sanaciju zdravstva, mjere za očuvanje radnih mjesta i plaće. Kako će porasti i prihodi, i to za 3 milijarde kuna, osobito povlačenje novca iz EU, rast deficita ipak je ublažen.

Međutim, u slučaju središnje države skočit će sa 2,7 na 4,3 posto, odnosno sa 10,6 na 17,1 milijardu kuna. Iako je ministar financija Zdravko Marić, očigledno, morao popustiti i više nego što je želio, za analitičare to i nije iznenađenje jer su njihove procjene i prije bile da će manjak u državnoj blagajni premašiti četiri posto BDP-a. Dva glavna razloga povećanja rashoda su sanacija zdravstva, na koju odlazi 2,8 milijardi kuna, te mjere očuvanja radnih mjesta i pokrivanja fiksnih troškova od 2 milijarde kuna.

Međutim, to je i dodatnih 800 milijuna kuna za plaće, što upućuje na to da je njihov ovogodišnji rast premašio ministrova očekivanja. Podsjeća da je početkom godine osnovica za plaće državnih i javnih službenika povećana za četiri posto, "a za to odmah nisu bila osigurana sva sredstva, ali se sada rebalansom ide korak bliže tomu". U trenutku usvajanja originalnog proračuna već je postojala obveza povećane isplate.

No, ministar je poručio da se povećanje osnovice plaća već provodi i neće doći pod znak pitanja, kao ni mirovine. Prema podacima DZS-a, plaće u obrazovanju i zdravstvu u ožujku su bile 9 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine, a one javnoj upravi i obrani 5,1 posto.

Usporedna obnova

Dodatna sredstva osigurana su i kroz fond za sufinanciranje europskih projekata, kako na državnoj, tako i lokalnoj razini, kao i za programe pripreme kompanija za turističku sezonu koje će osmisliti resori kulture, turizma i sporta, prometa i infrastrukture, te za ruralni razvoj i HZZO. Najveći gubitnik u ovom rebalansu proračuna jest Ministarstvo graditeljstva, koje je ostalo bez 272 milijuna kuna, a od toga je za čak 250 milijuna kuna smanjen proračun Fonda za obnovu.

To znači da su ostali bez više od četvrtine proračuna, koji je bio planiran na nešto više od 900 milijuna kuna.

Prema podacima Fonda, do 1. lipnja upućeno je 11.169 zahtjeva za obnovu, financijsku pomoć, uklanjanje ili gradnju zamjenskih kuća, a od toga je Ministarstvo donijelo odluku tek za njih 115, odnosno samo 1 posto.

Upitali smo Ministarstvo znači li ovaj rebalans i brojke da obnova ne ide onako kako su planirali, na što svi upozoravaju, no oni kažu da je riječ o tome da će se sredstva od 250 milijuna kuna koja su bila planirana u njihovu proračunu sada planski rasporediti po tijelima koja će provoditi obnovu svatko u svojem segmentu kroz Fond solidarnosti, odnosno prema različitim ministarstvima, od obrazovanja i zdravstva do kulture, gdje će se obnavljati javne zgrade.

Kažu i da su donijeli ukupno 266 odluka, ali da ne idu sve u Fond, primjerice odluka o oslobađanju plaćanja, a neki su zahtjevi odbijeni ili je postupak obustavljen, dok se neke odluke dostavljaju Središnjem uredu za obnovu.

Europski novac

- Istodobno, Ministarstvo je isplatilo više od 50 milijuna kuna i za sanacije. Radimo i dalje sve oko Fonda solidarnosti i zajma Svjetske banke, počelo je rušenje u Petrinji, kao i razgovori sa stručnjacima o načinu i vrsti gradnje na Baniji. Dakle, puno je paralelnih procesa i sada se vide rezultati, a uskoro će se vidjeti i konkretni radovi na terenu - poručuju iz Ministarstva.

Kada je riječ o prihodima, oni će predloženim rebalansom rasti za oko tri milijarde kuna. Pritom će se od poreznih prihoda računa na iznos od 700 milijuna kuna, zahvaljujući malo bržem rastu ekonomije, ali najveći dio odnosi se na pomoć, odnosno europske fondove.

Također, doprinosi HZZO-a povećat će se oko 700 milijuna kuna. Vlada je ostala pri prijašnjoj najavi da će ukupni proračunski deficit, umjesto 2,9 posto, iznositi 3,8 posto BDP-a. Međutim, bio bi i veći da se nije malo popravila slika lokalne države i izvanproračunskih fondova. Kada se gleda samo središnja država, deficit je povećan sa 2,7 na čak 4,3 posto. Tako raste i potreba za zaduživanjem, sa 33,8 na 42,4 milijarde kuna.

Rasprava u Saboru

Unatoč tome, premijer Andrej Plenković i ministar Marić su uvjereni da Hrvatska ostaje privržena fiskalnoj disciplini i uvođenju eura. Bez obzira na rast ovog deficita, rekao je Marić, javni će dug već ove godine ponovno biti na tzv. silaznoj putanji, smanjit će se sa 88,7 na 86,6 posto BDP-a.

- Kad se zbroje i oduzmu sve promjene na prihodnoj i rashodnoj strani, dobije se povećani deficit opće države od 3,8 posto BDP-a, a Vlada smatra da to povećanje i dalje drži Hrvatsku u sigurnoj zoni što se tiče domaće financijske, gospodarske i ine javnosti, ali i međunarodne, bilo da je riječ o kreditnim agencijama ili Europskoj komisiji - smatra Marić.

Za ovu godinu predviđen je rast BDP-a od 5,2 posto, a za iduću godinu, kada se uključe i efekti Nacionalnog plana oporavka te implementacija svih mjera koje su u dokumentima, Marić vjeruje da će rast biti 6,7 posto, čime bi se Hrvatska vratila na razinu BDP-a iz 2019. Saborska rasprava o rebalansu očekuje se idući tjedan, ali kako stvari stoje, nakon ljeta je "vjerojatan" još jedan rebalans proračuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 22:25