PREGLED TJEDNA

Iz zakona u zadnji čas nestao priziv savjesti na rad nedjeljom. Srećom, od druge važne odredbe nije se odustalo

Vlada je pod velikim pritiskom da odustane i od uvođenja poreza na ekstraprofit koji bi brutalno kaznio najuspješnije tvrtke.

Andrej Plenković i Marin Piletić

 Vesna Veselić/

Vlada je reterirala i preko noći odustala od odredbe koja u izmijenjenom Zakonu o radu definira takozvani priziv savjesti - mogućnost radnika da odbije raditi nedjeljom iz osobnih uvjerenja. Naime, samo dva dana prije sjednice Vlade na kojoj su se usvojile izmjene Zakona, ministar rada Marin Piletić pojašnjavao je kako će se radnik moći pozvati na priziv savjesti, ali uz iznimku onih koji zbog prijeke potrebe moraju raditi ili ako im to nalaže "priroda posla". Ove dvije odredbe zbog svojih su nedorečenosti izazvale mnoge kritike u javnosti, a potom su i iz same Vlade priznali kako bi to izazvalo brojne probleme, pogotovo kod malih poduzetnika kojima bi bilo teško organizirati posao.

Srećom, Vlada nije odustala od odredbe da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, iako poslodavci trube da se to treba rješavati kolektivnim ugovorima, a ne da država bude arbitar. Važno je napomenuti kako su njihovi argumenti jako tanki jer u privatnom sektoru samo 20 posto radnika ima prava definirana kolektivnim ugovorima. S druge strane, u državnom i javnom sektoru svi imaju kolektivne ugovore, ali u njima stoji da je rad nedjeljom plaćen (samo) 35 posto više. Sada će i oni dobiti 50 posto veću satnicu za rad nedjeljom.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je drastično poskupljenje vode od 1. siječnja - za 20 posto. Zbog starosti cijevi čak se 50 posto pitke vode izgubi prije nego što dođe do naših pipa, pa Grad treba namaknuti novac za obnovu vodovodne infrastrukture. Poskupljenje je planirano i zbog izmjene Vladine Uredbe o naknadi za korištenje voda, prema kojoj su vodovodna poduzeća trebala plaćati naknadu na svu vodu koju zahvate na crpilištima, a ne samo na kubike koje na koncu isporuče građanima.

image

Tomislav Tomašević i Davor Filipović

Vesna Veselić/

Budući da Zagreb ima velike gubitke u vodovodnom sustavu, Grad bi plaćao ogromnu razliku u naknadi, pa je Tomašević taj teret planirao prebaciti na građane. A tada je u ovu priču politički oportuno uletio premijer Andrej Plenković i svečano objavio da se za godinu dana odgađa primjena izmijenjene Uredbe te da nema potrebe da u Zagrebu poskupi voda, pogotovo u vrijeme visoke inflacije. Šef HDZ-a bacio je rukavicu u lice čelniku Možemo!, a ovaj je odmah odgovorio kako neće biti poskupljenja vode od 20 posto, ali da će ipak do poskupljenja od 15 posto doći zbog planiranih investicija. "Zbog odgode Uredbe maknut ćemo onu četvrtina poskupljenja koje se odnosi na nju, a pokušat ćemo spustiti to i više. Ali, ponavljam, poskupljenje je neminovno", rekao je Tomašević.

Vlada je pod velikim pritiskom da odustane od uvođenja poreza na ekstraprofit koji bi brutalno kaznio najuspješnije tvrtke. Na popisu firmi koje bi morale platiti porez od 33 posto našli su se hotelijeri, IT sektor, farmaceuti, pa čak i brodogradilište Viktor Lenac, kojemu bi plaćanje ekstra nameta ugrozilo sklapanje ugovora i uzrokovalo otpuštanja radnika. Vlada je zahvatila puno šire od uredbe EU koja obuhvaća samo energetski sektor - one koji su u ekstra zaradili u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija. U Plenkovićevim škarama bi završile sasvim druge djelatnosti, a Jutarnji list izračunao je li koliko bi namet bio brutalan - i do sto milijuna kuna za najuspješnije tvrtke.

Ministar financija Marko Primorac priznao je da u Hrvatskoj nitko ne bi platio ekstra porez da smo se držali uredbe EU i zvučao je popustljivo kada je govorio da se sve primjedbe ozbiljno razmatraju. Krug onih koji traže da Vlada odustane od novog nameta sve je širi, a pritisak sve snažniji. Pritiscima se pridružila Američka gospodarska komora u Hrvatskoj, ali i druge asocijacije koje okupljaju strane ulagače.

image

Andrej Plenković i Marko Primorac

Vesna Veselić/

Zbog obuke ukrajinskih vojnika eskalirao je ionako zamoran i za državu iznimno štetan sukob predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Vlada je u Sabor uputila prijedlog o sudjelovanju hrvatske vojske u europskoj misiji obuke ukrajinskih vojnika (EUMAM). Milanović je odbio pročitati dopis koji mu je stigao u vezi s time, navodeći da Plenković krši Ustav i terorizira državu jer Ukrajina nama nije "saveznička" država. Onda se pokazalo da je Milanović isto zbog čega je aktualnog premijera optužio za "light (ustavni) udar" radio kad je on bio premijer, jer je članice Partnerstva za mir tretirao kao saveznike.

image

Andrej Plenković i Zoran Milanović

Oporba je stala na stranu šefa države. Franko Vidović iz Kluba Socijaldemokrata demonstrativno je napustio vođenje sjednice saborskog Odbora za obranu smatrajući da je neustavno što je Milanoviću zahtjev za suglasnost za obuku poslao ministar obrane, a ne Vlada. Situacija je postala vrlo neugodna, a odgovornost je prebačena na oporbu koja je pala u zamku predsjednika i premijera.

Kolegica Dora Koretić inaugurirala je "Black Friday indeks inflacije". Podaci koje je prikupila iz Porezne uprave o fiskaliziranim računima tijekom ovogodišnjeg Black Fridaya najbolji su dokaz koliko je sve poskupjelo. Naime, ove je godine iznos fiskaliziranih računa tijekom Black Fridaya čak 62 posto viši nego 2019. godine, ali je zato broj izdanih računa viši za samo 11 posto, što prilično zorno ukazuje na razinu inflacije u zemlji.

Ministarstvo financija je početkom rujna raspisalo javni poziv za dodjelu (financijske) pomoći jedinicama lokalne samouprave koje se odluče funkcionalno ili stvarno spojiti, ali nakon dva i pol mjeseca niti jedna od ukupno 428 postojećih općina nije se odlučila za spajanje, odnosno ukidanje. Vlada je ove godine osigurala 100 milijuna kuna za potpore onima koji se odluče spojiti, no velika većina novca, sudeći prema odazivu, ostat će nepotrošena. Isti je iznos osiguran i u proračunu za 2023. godinu, jer je reforma lokalne samouprave dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema tom planu, država u četiri godine planira ukinuti 85 općina ili funkcionalno spojiti njih 171. Sretno!, rekli bi cinici.

"Dragi, ma nisi ti kriv. Nego ovi tvoji ljudi koji bi trebali to odraditi, a ništa ne rade" - rekao je gospodin Zdravko, čija je kuća stradala u stravičnom potresu na Baniji, potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu, koji je s kolegama iz Vlade posjetio potresom pogođeno područje. Gospodin Zdravko strašno je ljutit i već umoran od birokrata koji ga stalno vozaju. Inženjeri su odlučili da se njegova kuća neće rušiti, već obnavljati, što je kod njega izazvalo gnjev jer smatra da je kuća zrela za rušenje i da bi ju trebalo iznova izgraditi.


*Kroz političku analizu tjedna, koju uređuje zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista Nino Đula, vode vas naši novinari Goran Penić, Marko Špoljar i Ivanka Toma


Najbolje političke priče Jutarnjeg lista možete čitati svaki petak u vašem inboxu ako se besplatno pretplatite na naš newsletter

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 02:28