Istraživanje: Šezdeset posto Hrvata nije zadovoljno državom

ZAGREB - Val prosvjeda tijekom ožujka i travnja, 700.000 potpisa protiv izmjena Zakona o radu i brojne ankete o sve lošijem rejtingu političkih stranaka stalno dokazuju da gotovo niti jedna skupina građana nije zadovoljna trenutnim stanjem u državi.

Zabrinjavajuće brojke

No, broj (ne)zadovoljnih postignućem države u ovih dvadesetak godina samostalnosti, odnosno od izlaska iz Jugoslavije, iznenadio je i stručnjake agencije GfK, koja je provela anketu na 1000 građana Hrvatske starijih od 15 godina: čak 58 posto, odnosno šest od deset ispitanika nije zadovoljno postignućem Hrvatske od samostalnosti.

Političke bi elite još više morao zabrinuti podatak da je samo 8 posto građana zadovoljno dosadašnjim postignućima. Trećina, odnosno 33 posto ispitanika reklo je da su “zadovoljni koliko i nezadovoljni”. Međutim, najviše čudi činjenica da je najviše nezadovoljnih u najbogatijem, sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (67 posto).

S druge strane, najmanje je nezadovoljnih dosadašnjim postignućima Hrvatske u Slavoniji (44 posto), nekad najbogatijoj regiji, a danas najsiromašnijoj.

U Istri, Primorju i Gorskom kotaru je 64 posto nezadovoljnih razvojem situacije u zadnjih 20 godina, u Dalmaciji 57 posto. Sa 56 posto nezadovoljnih slijede Zagreb i okolica koji su po standardu oduvijek bili na prvom mjestu u državi.

Muškarci su nezadovoljniji od žena - 62 prema 58 posto. Po nezadovoljstvu se najviše ističe dobna skupina od 30 do 39 godina i stariji od 65 godina (po 62% nezadovoljnih).

Niska primanja

Naravno da su prihodi kućanstava, odnosno standard građana možda najjače utjecali na njihove odgovore u ovom istraživanju. Najviše je nezadovoljnih s primanjima do 1800 kuna - čak 72 posto.

Nezadovoljnika s primanjima od 1800 do 3500 kuna je 67 posto. Kod srednje klase koja raspolaže sa 3500 do 8200 kuna mjesečno, ako se građani s tim prihodima uopće mogu smatrati srednjom klasom, nezadovoljnih je 57 posto. Slijede kućanstva s primanjima od 8200 do 11. 000 kuna, među kojima je 54 posto nezadovoljnih postignućem države u ovih prvih 20 godina.

Tek u kućanstvima s mjesečnim primanjima većim od 11.000 udio nezadovoljnih pada na 31 posto. Sociologa Ivana Burića ne iznenađuje to što je osiromašena Slavonija najzadovoljnija postignućima države.

- Slavoncima je postignuće već to što su iz rata izvukli živu glavu i što su im kuće obnovljene. S druge strane, stanovnici bogatijeg, sjeverozapadnog dijela Hrvatska te Istre i Primorja nisu morali u tolikoj mjeri razmišljati što će jesti i hoće li imati krov nad glavom, nego su razmišljali o tome što smo mogli postići da nije bilo rata i krađe u privatizaciji - objašnjava Burić.

Sve je marketing

Ne vjeruje da takav pesimizam među građanima iz zemalja nastalih raspadom Jugoslavije automatski znači jugonostalgiju u političkom smislu.

- Sentiment prema bivšim vremenima definitivno postoji, što je normalno kod svih tranzicijskih zemalja. Slovenija je po svim kriterijima najuspješnija država tranzicije pa je opet većina njenih stanovnika nezadovoljna. To je posljedica naglog skoka iz relativno sigurnog u potpuno nesigurno, natjecateljsko društvo, gdje je sve marketing. Kako se prikažeš, tako ćeš se i prodati, svi moraju imati petice, biti najbolji, prosječni propadaju... U kratko su se vrijeme dogodile užasno velike promjene: iz tog natjecanja su potpuno ispali poljoprivrednici i radnici u proizvodnim zanimanjima, ali ni drugi se slojevi društva ne osjećaju sigurnima - tvrdi Burić.

Politički analitičar Ivan Rimac, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, tvrdi da su rezultati istraživanja u velikoj mjeri kontaminirani podrškom vladajućoj garnituri.

- Nezadovoljstvo građana manje je u onim dijelovima Hrvatske gdje HDZ ima veću potporu, dok su u regijama gdje HDZ nije na vlasti građani više nezadovoljni - kaže prof. Rimac. Smatra da je istraživanje i potvrda nezadovoljstva koje je iskazano na “Facebook prosvjedima” protiv Vlade.

- Premda na tim prosvjedima nije bilo puno ljudi, i ovo istraživanje pokazuje da se većina građana slagala s onim što su iskazivali - smatra Rimac.

Ekonomski pad

Ni njega ne iznenađuje to što su građani manje nezadovoljni u siromašnijoj Slavoniji nego u bogatijoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj ili Istri.

- Slavonija je bila zahvaćena ratom i njezinim je građanima danas bolje nego prije. Oni sada ipak žive kvalitativno drugačije nego 90-ih i imaju stav ‘bolje nam je nego što nam je bilo prije’. S druge strane, građani koji nisu osjetili rat imaju veća očekivanja, prije svega u ekononomskom smislu. Riječ je o sredinama u kojima je ekonomska aktivnost pala i naravno da su građani nezadovoljni jer je danas opet sve potonulo - objašnjava prof. Rimac.