Svako sedmo kućanstvo u Hrvatskoj, njih 14 posto, ima pet ili više članova, što je jedan od najviših udjela u EU, u kojem je taj udio prosječno 6,4 posto. Razlog tako velikom udjelu višečlanih kućanstava nije porast broja djece u obitelji iznad njih troje i više, već u tome što djeca, ni kad odrastu i zasnuju vlastite obitelji, ne napuštaju roditeljski dom.
Na drugom je polu Danska, u kojoj gotovo polovica stanovnika žive kao samci, a više od pet članova ima samo četiri posto kućanstva. U Danskoj, kao i ostatku sjeverne Europe, mladi vrlo rano odlaze iz roditeljskog doma, čim postanu punoljetni.
Prema Eurostatovoj publikaciji “EU u svijetu”, europska kućanstva imaju malen broj članova: u Indiji, npr., 57 posto kućanstava ima pet ili više članova. Stopa fertiliteta - statistički pokazatelj očekivanog broja djece koju će roditi svaka žena - u EU je 1,5, a u Meksiku i Indiji 2,5. Udio stanovništva EU u ukupnom svjetskom stanovništvu gotovo se prepolovio u odnosu na 1960. (sa 13,4 na 7,1 posto).
Prema projekcijama, do 2060. svijet će imati gotovo 10 milijardi stanovnika, a stanovnici EU činit će ih samo 5,25 posto. Stanovništvo Indije narast će u tom razdoblju za 400 milijuna ljudi (na 1,64 milijarde), SAD će se povećati za trećinu sadašnjeg stanovništva (na 420 milijuna), a stanovništvo EU povećat će se za - tri posto.
Prosječni stanovnik EU na hranu i bezalkoholna pića troši 12,4 posto godišnje zarade, a Hrvati na to troše najviše - gotovo trećinu svih primanja. Među promatranim državama svijeta, na prehranu najmanje troše stanovnici SAD-a (samo nešto više od 6 posto), koji pak najviše troše na zdravlje - čak petinu svega što zarade.