ORACLUM ZA N1

ISTRAŽIVANJE HDZ-u DAJE ČAK 36% U UTRCI ZA EU IZBORE Temelji se na dva koncepta: mudrosti masa i mrežnoj analizi prijateljstava na društvenim mrežama

 
Karlo Ressler (HDZ), Biljana Borzan (SDP), Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid), Božo Petrov (Most) i Anka Mrak Taritaš (Amsterdamska koalicija)
 Ranko Suvar, Boris Kovacev, Goran Mehkek, Damjan Tadic / CROPIX

Prema istraživanju koje je od 22. do 27. travnja na 1.200 ispitanika ekskluzivno za N1 Televiziju provela tvrtka Oraclum na čelu s dr. sc. Vukom Vukovićem sa Sveučilišta Oxford, HDZ bi na predstojećim izborima za Europski parlament mogao imati daleko najviše razloga za zadovoljstvo.

Naime, raspoloženje birača u ovom trenutku pokazuje da bi HDZ osvojio čak šest mandata u Europskom parlamentu. SDP bi osvojio tri mandata, dok bi Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija osvojili po jedan.

Govoreći u postocima, HDZ bi prema predviđanjima Oraclumove ankete na izborima osvojio 36,1% glasova. SDP bi bio drugi s 20,5% glasova, a treća bi snaga u državi bio Živi zid s 9,7% glasova. Četvrti bi bio Most sa 7,4% glasova te bi, od listi koje bi osvojile mandat, Amsterdamska koalicija osvojila 6% glasova.

Start Dalije Orešković ostao bi na 3,4% podrške, u stopu bi je slijedila lista Mislava Kolakušića s 3,2% osvojenih glasova. Neovisni za Hrvatsku bi dobili 2,9% podrške građana, Suverenisti 2,4%, a lista Milana Bandića 2,2%. Drugi najvažniji koalicijski partner HDZ-a u Vladi, HNS, bi dobio 1,2% glasova.

Stranka Pametno osvojila bi 1,1% glasova, a koalicija Zelene ljevice (Možemo, OraH, Nova ljevica) točno 1 posto glasova. Još jedan partner u Vladi koji ide samostalno na ove izbore, HSLS, osvojio bi 0,6% glasova na izborima za Europski parlament, dok bi svi ostali dobili 2,3%.

Preferencijalni glasovi: Ispitanici bi u EP poslali posljednjeg s SDP-ove liste

Kada je riječ o preferencijalnim glasovima, na HDZ-ovoj listi nema nikakvih iznenađenja: ispitanici su birali ili listu, ili prvoga na listi - Karla Resslera.

Slijedom toga u Europski bi parlament ušlo prvih šest kandidatkinja i kandidata s liste, a to su, uz Resslera, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Sunčana Glavak i Marijana Balić.

Na SDP-ovoj listi Biljana Borzan je preferencijalno češći izbor ispitanika od Tonina Picule, i ostvarila bi najbolji rezultat na listi. Treći bi, zanimljivo, zahvaljujući preferencijalnim glasovima, bio posljednji na listi - Ranko Ostojić.

Najbolji rezultat na listi Živog zida ostvario bi Ivan Vilibor Sinčić, dok je Branimir Bunjac drugi izbor.

Na listi NL Most najbolji bi rezultat ostvario Božo Petrov.

Zanimljiva je situacija u Amsterdamskoj koaliciji: daleko najbolji rezultat među ispitanicima ostvaruje Anka Mrak-Taritaš, posljednjeplasirana na listi. Drugi izbor prema preferencijalnim glasovima je Krešo Beljak, a tek posljednji Valter Flego, inače prvi na listi.

O istraživanju

Oraclumovo istraživanje je specifično jer nadilazi okvire standardnog anketiranja te stoga ne računa statističku pogrešku u klasičnom smislu, već donosi distribucije vjerojatnosti ishoda. Rezultati istraživanja su oni za koje Oraclumova inovativna BASON metodologija procjenjuje da imaju najveću vjerojatnost da će se dogoditi. Metodologija se temelji na dva koncepta zbog kojih nije potrebno koristiti modele koje koriste klasične anketne metode u prilagodbi svojih uzoraka: mudrost masa i mrežna analiza prijateljstava na društvenim mrežama. Ispitanike se ne pita za koga će glasati već za koga misle da će pobijediti na izborima, te za koga misle da će glasati njihovi prijatelji, obitelj, susjedi. Svaki pojedinac ima neko mišljenje o tome kakav će biti konačan ishod izbora. To mišljenje temelji se na trenutnim anketama, na informacijama koje dobiva od okoline (mediji, prijatelji, kolege s posla, društvene mreže) te na informacijama koje dobiva od politički bolje informiranih pojedinca. Na temelju toga moguće je agregiranjem svih pojedinačnih različitih mišljenja dobiti točnu predikciju konačnog ishoda bez nužnosti reprezentativnog uzorka populacije, navode u Oraclumu.

Što kažu ostala istraživanja?

Istraživanje koje je za N1 radio Vuk Vuković tek je jedna u nizu predizbornih prognoza koje su se proteklih nekoliko tjedana mogle vidjeti u hrvatskim medijima, no ostala istraživanja su provedena konvencionalnim metodama.

Prema istraživanju Crobarometar koje je provela agencija IPSOS plus za Novu TV, a čiji su rezultati objavljeni prije nekoliko dana, HDZ-ova lista je prvi izbor birača i za nju bi glasalo 26,9 posto ispitanika.

SDP-ova lista prema travanjskom istraživanju dobila bi 17,4 posto potpore među biračima, a Živi zid je treći s 8,7 posto treća lista. Amsterdamska koalicija u ovom trenutku može računati na potporu 7,1 posto ispitanika, a Most mjesec dana uoči izbora za Europski parlament dobiva 6 posto među biračima, kao i prošli mjesec.

START prema Crobarometru uživa potporu od 3,9 posto ispitanika, Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića je na 3,1 posto, a Neovisni za Hrvatsku imaju potporu od 2,8 posto birača, kao i Neovisna lista Mislava Kolakušića. Tek 0,1 posto manje birača bi zaokružilo listu europarlamentarke Marijane Petir te suvereniste čiju listu vodi Ruža Tomašić.

Ostale su stranke ispod 2 posto i trenutačno nemaju šanse za prelazak izbornog praga, sve zajedno osvajaju 7 posto, a neodlučnih birača je 9,5 posto.

Prije nešto više od tjedan dana objavljen je i HRejting, istraživanje raspoloženja hrvatskih birača uoči europskih izbora koje je za HRT provela agencija Promocija plus na 1400 ispitanika, s uračunatom statističkom pogreškom +/- 2,62%.

Prema HRejtingu vodi HDZ sa 25,1%, SDP dobiva 15,7%, Živi zid 7,7%, Amsterdamska koalicija 7,6%, a Most 6,2% glasova birača. Marijana Petir prema tom istraživanju uživa potporu 4,6 posto birača, isto kao i sudac Mislav Kolakušić . Lista Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića dobiva 4,1%, a hrvatski suverenisti s Ružom Tomašić 3,9 posto. Start Dalije Orešković bio je pak, na 3,2% birača.

Prema projekcijama Europskog parlamenta, koje su objavljene na portalu Euractiv, odnos snaga je prije 11 dana bio sljedeći:

HDZ dobiva 34 posto glasova, odnosno 5 mandata, a SDP 21 posto glasova, odnosno 3 mandata. Živi zid očekuje 10,6 posto glasova, što je dovoljno za 1 mandat. Amsterdamska koalicija osvaja 10,5 glasova što ima također daje jedan mandat, a MOST ima potporu 7,7 posto birača, što je, opet, jedan mandat u Europskom parlamentu.

Oko izbornog praga od 5 posto po Europskom parlamentu nalaza se Nezavisni za Hrvatsku, HRAST i START, koji imaju 5,7%, to jest po 5,1 posto podrške glasača.

Promocija plus napravila je i istraživanje CRO Demoskop za RTL televiziju, a koje je objavljeno 8. travnja. Prema njemu također najbolje stoji HDZ, za čiju bi listu glas dalo 26,9 posto ispitanika, slijedi SDP čiju bi listu zaokružilo 16,5 posto ispitanika, a potom Živi zid koji je dobio 8,3 posto potpore. Amsterdamska koalicija, prema tom istraživanju, je na 8,2 posto, a Most na 6 posto. Što se tiče ostalih, Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića imaju potporu 4,5 posto, slijede ih Suverenisti s 4 posto, te Start Dalije Orešković koji bilježi potporu 3,4 posto.

U mandatima HDZ bi ih osvojio pet, SDP-u bi pripala tri, a po jedan mandat Amsterdamskoj koaliciji, Živom zidu i Mostu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 00:50