Istarska županija zatražila je od Vlade da povuče odluku prema kojoj bi dio otpada s lokacije PPK Velebit u Gospiću trebao završiti na oporabi u Holcimovoj cementari u Koromačnom.
Nakon višesatne rasprave Županijska skupština usvojila je danas zaključak kojim traži da se odluka stavi izvan snage, da se odustane od upućivanja otpada u Koromačno te pronađe drugo rješenje za njegovo zbrinjavanje. Istodobno će biti osnovana posebna Radna skupina za praćenje kvalitete zraka u okolici cementare, a od Holcima se traži kontinuirana i transparentna dostupnost podataka o emisijama, uključujući izravan prijenos trenutačnih polusatnih vrijednosti mjerenja na server Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Glavna zamjerka koja se provlačila sjednicom nije bila samo pitanje što se točno namjerava dovesti u Koromačno, nego i način na koji je Vlada donijela odluku. Regionalna i lokalna samouprava, istaknuto je, prethodno nisu bile uključene u postupak, dok je informacija o planiranom dovozu otpada izazvala zabrinutost stanovnika Labinštine i prosvjed građana u Raši.
Predsjednik Skupštine Valter Flego rekao je na početku sjednice da je, upravo zbog važnosti teme i prosvjeda građana, u dogovoru sa županom Borisom Miletićem sazvao tematsku sjednicu kako bi se o svim činjenicama otvoreno raspravilo. Na stol su stigla tri prijedloga zaključaka, Kluba SDP-a, Kluba HDZ-a te zajednički prijedlog koalicije IDS-HSU-ISU i Nezavisne liste Borisa Miletića.
Boris Miletić: U potpunosti razumijem zabrinutost ljudi u Koromačnu
Miletić za odluku saznao iz medija
Istarski župan Boris Miletić kao jedan od ključnih problema izdvojio je izostanak pravovremene komunikacije s građanima, Općinom Raša i Istarskom županijom.
"Kada nemate pravovremene i potpune informacije, često se polazi od pretpostavki koje mogu biti točne, ali mogu biti i pogrešne. Osobno sam za odluku Vlade saznao iz medija i smatram da je sve trebalo kvalitetnije i na vrijeme iskomunicirati s lokalnom zajednicom", rekao je Miletić. Nakon donošenja odluke, kazao je, razgovarao je s resornom ministricom te se obratio predsjedniku Vlade. Naglasio je da građani imaju pravo znati što se točno nalazi u otpadu i može li se on sigurno koristiti u procesu proizvodnje cementa. Zbog toga inzistira na neovisnoj analizi. Ako ona pokaže prisutnost bilo kojeg sastojka zbog kojeg se otpad ne može koristiti u proizvodnji cementa, poručio je, takav otpad ne smije biti prihvaćen.
Miletić je, međutim, upozorio i da pitanje otpada ne može stati na granicama Istre te da isti kriteriji moraju vrijediti i za otpad koji već postoji na području županije.
"Moramo imati jasne, precizne i jednake kriterije prema svima. Ne možemo razgovarati samo o otpadu koji dolazi izvan Istre, a ne razgovarati o tome što ćemo učiniti s otpadom koji imamo na našem području", rekao je.
Pet zahtjeva iz Raše
Načelnik Općine Raša Leo Knapić prenio je zabrinutost stanovnika Raše i Koromačna i iznio pet zahtjeva lokalne zajednice. Traže neovisnu stručnu analizu otpada prije njegova eventualnog prihvata i oporabe u Koromačnom, kontinuirani nadzor emisija iz cementare, javno i pravodobno objavljivanje podataka o emisijama i utjecaju na okoliš, primjenu najviših ekoloških i zdravstvenih standarda te veće uključivanje lokalne zajednice u odluke koje mogu utjecati na zdravlje stanovnika i okoliš.
Država, s druge strane, tvrdi da je riječ o neopasnom otpadu. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen kazao je da je cilj trajno i zakonito sanirati lokacije na kojima je otpad nepropisno odložen, uz zaštitu zdravlja ljudi i okoliša. Prema njegovim riječima, provedene su dvije analize kojima je oko 650 tona otpada iz Gospića, odnosno 335 vreća, okarakterizirano kao neopasan otpad.
"Razumijemo zabrinutost javnosti, ali moramo se voditi činjenicama. Prije konačnog zbrinjavanja napravit će se i neovisna analiza", rekao je Balen.
Količina koja bi se oporabila u Koromačnom, naveo je, predstavljala bi manje od jedan posto godišnjeg kapaciteta cementare. Podsjetio je i da je Holcim ove godine oporabio oko četiri tisuće tona goriva iz otpada s Kaštijuna. Fond istodobno priprema sanaciju lokacije u Pazinu na kojoj se, prema prvim procjenama, nalazi oko 13 tisuća tona nepropisno odloženog otpada.
Što pokazuju mjerenja zraka
Jedno od ključnih pitanja rasprave odnosilo se na utjecaj cementare na kvalitetu zraka. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandar Stojanović objasnio je razliku između imisijskih mjerenja, kojima se prati kvaliteta zraka u okolišu, i emisijskih mjerenja koja se obavljaju izravno na izvoru.
"Nastavni zavod dugi niz godina, kroz program koji financira Istarska županija, prati kvalitetu zraka na području Koromačna. Automatska postaja prati niz pokazatelja onečišćenja, a podaci su dostupni i na stranicama Ministarstva", kazao je Stojanović.
Zaboravite Beč i Kopenhagen, spalionice nisu rješenje za Gospić
Prema dosadašnjim mjerenjima, praćeni parametri kvalitete zraka bili su prve kategorije, uz iznimku prizemnog ozona. Stojanović je pritom naglasio da ozon nije izravni pokazatelj rada cementare te da se njegove povišene vrijednosti bilježe i na drugim mjernim postajama u Istri i Hrvatskoj.
Emisijska mjerenja na samom postrojenju, pojasnio je, nisu u nadležnosti Nastavnog zavoda. Ona su uređena okolišnom dozvolom, a nadzor provode nadležna državna tijela.
SDP traži povlačenje, HDZ protiv ukidanja odluke
Rasprava je pokazala i političke razlike oko toga treba li Vladinu odluku odmah staviti izvan snage. SDP-ova vijećnica Sanja Radolović upozorila je da Istra već ima vlastite neriješene probleme s gospodarenjem otpadom te da građani moraju dobiti potpune informacije o sastavu otpada koji bi trebao stići u Koromačno.
"Solidarni jesmo, ali Istra ima vlastite probleme u sustavu gospodarenja otpadom koje još uvijek nismo riješili. Imamo Kaštijun, imamo otpad koji treba zbrinuti i nedostaju nam kapaciteti za potpuno zaokruživanje sustava", rekla je Radolović. SDP, dodala je, inzistira na tome da se Vladina odluka o upućivanju otpada iz Gospića u Koromačno stavi izvan snage.
Klub HDZ-a zauzeo je drugačiji stav. Vijećnik Mario Bratulić rekao je da HDZ ne umanjuje zabrinutost stanovnika Koromačna i Labinštine te da inzistira na sigurnosti ljudi i okoliša, nadzoru i javno dostupnim mjerenjima, ali njihov klub nije za stavljanje Vladine odluke izvan snage.
"Solidarnost ne znači prihvatiti bilo što. Materijal mora proći sve propisane procedure, razdvajanje, obradu, uzorkovanje i analizu, a može se prihvatiti samo ako zadovoljava sve tehničke i zakonske kriterije", poručio je Bratulić.
Prema njegovu stavu, jednaka pravila moraju vrijediti za sav otpad, uključujući onaj u Pazinu i na Kaštijunu, a Istra mora pronaći dugoročno rješenje za gospodarenje otpadom.
"O Istri se ne može odlučivati bez Istre"
Robert Velenik iz IDS-HSU-ISU naglasio je da se o pitanjima koja neposredno utječu na Istru i kvalitetu života njezinih stanovnika ne smije odlučivati bez lokalne i regionalne zajednice. Koalicija IDS-HSU-ISU i Nezavisna lista Borisa Miletića zajedničkim su prijedlogom zatražile da Vlada stavi izvan snage odluku od 10. rujna i odustane od slanja otpada s lokacije PPK Velebit u Koromačno.
"Tražimo i osnivanje radne skupine sastavljene od stručnjaka i predstavnika političkih opcija u Skupštini, koja će redovito pratiti i kontrolirati sve relevantne parametre te pravodobno informirati javnost", kazao je Velenik. Vijećnica Suzana Jašić iz Možemo upozorila je, pak, da se cijela priča ne smije pretvoriti u sukob između stanovnika Gospića, Pazina i Labinštine.
"Građani Gospića nisu stvorili svoj problem, građani Pazina nisu stvorili svoj, a Labinština nije dužna prihvaćati gotove odluke. Treba nam država koja probleme rješava na vrijeme i zajedno s lokalnim zajednicama", rekla je Jašić.
Osvrnula se i na procijenjenih 13 tisuća tona otpada u Pazinu te zatražila da država u cijelosti osigura sanaciju te lokacije. Svako eventualno dugoročno razmatranje Koromačna kao mjesta energetske oporabe otpada, smatra, mora uključivati lokalnu zajednicu i podrazumijevati potpunu transparentnost i nadzor.
Kajin otvorio pitanje otpada koji već ima Istra
Vijećnik Damir Kajin iz Nezavisne liste Borisa Miletića temu je proširio na ukupni sustav gospodarenja otpadom u Istri. Upozorio je na visoke troškove prijevoza i obrade te problem viškova s Kaštijuna, zbog kojih se dio otpada iz Istre već odvozi i obrađuje izvan županije.
Govoreći o Gospiću, ukazao je na razliku između neopasnog otpada predviđenog za oporabu u Koromačnom i opasnog otpada koji bi se trebao zbrinjavati izvan Hrvatske. Govorio je i o ulozi Holcima u oporabi otpada te ulaganjima u dekarbonizaciju cementare, uz poruku da se rasprava o budućnosti industrije i gospodarenju otpadom mora voditi uzimajući u obzir gospodarske, okolišne i društvene učinke.
Župan Boris Miletić na kraju je ocijenio da je rasprava pokazala visok stupanj suglasnosti oko jednog pitanja, a to je da način na koji je Vlada donijela odluku, bez prethodnog uključivanja lokalne zajednice, nije prihvatljiv.
"Načelnik Općine Raša iznio je pet konkretnih i mjerljivih zahtjeva koje smatram prihvatljivima te držim da ih treba razmotriti i ugraditi u buduće odluke", zaključio je Miletić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....