Istine i zablude: Što bi MMF stvarno tražio od Hrvatske

ZAGREB - U Zagreb sljedećeg tjedna na redovite konzultacije stiže Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se sastala s predstavnicima Vlade i središnje banke, te gospodarstva. Predstavnici MMF-a na konzultacije u Hrvatsku dolaze drugi put ove godine. Prvi su put u Zagrebu boravili proljetos.

Da smo ih ranije zvali...

Najnoviji posjet ememefovaca događa se u sve uzavrelijoj atmosferi rasprava treba li Hrvatskoj novi aranžman s tim “međunarodnim financijskim policajcem”. I dok je glavna oporbena stranka SDP ovih dana otvoreno zazvala MMF, u Vladi i dalje tvrde da nam MMF nije potreban jer smo sami u stanju provesti ono što moramo kako bismo isplivali na površinu.

Ulje na vatru ovih je dana dolio i guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji je na konferenciji u Šibeniku poručio da žali što Hrvatska nije prije pozvala MMF.

Čini se ipak da Hrvatska zasad neće sklapati novi aranžman s MMF-om, posebno ne u izbornoj godini jer se kod nas MMF tradicionalno, zbog zahtjeva za rezanje potrošnje, doživljava negativno.

Sve piše u Programu

No, premda je sigurno da bi sklapanje novog aranžmana s MMF-om za Hrvatsku značilo i daljnje rezove u javnoj potrošnji, malo je vjerojatno da bi ti rezovi morali biti obavljeni sjekirom. Stav je stručnjaka, od kojih mnogi imaju i podulje iskustvo rada s MMF-om, da bi MMF od Hrvatske tražio samo ono što ona ionako mora napraviti želi li izaći iz krize i uključiti se u Europsku Uniju (EU), zapravo ništa više nego što je zapisano u Vladinu Programu gospodarskog oporavka.

Rezanje ogromne javne potrošnje prvo je na listi prioriteta. Masa plaća, za koju su u ovogodišnjem proračunu izdvojene 22,5 milijarde kuna, sasvim bi sigurno došla pod MMF-ov nož, ali ne na način da se svim korisnicima proračuna linearno reže za, primjerice, 10 posto, nego uvođenjem reda u taj sustav. Nema sumnje da bi pod udar MMF-a došle državnim namještenicima zajamčene božićnice i regresi, kao što se, uostalom, već i dogodilo tijekom ranijih stand-by aranžmana koje je Hrvatska sklapala s MMF-om. U krajnjem slučaju, država bi morala razmisliti i o otpuštanju dijela viška zaposlenih.

Subvencija ili socijala?

MMF-u bi se “na piku” našle i mirovine, ali ni njih se ne bi rezalo sjekirom. Upućeni tvrde da bi MMF najvjerojatnije inzistirao na jačanju drugog i trećeg mirovinskog stupa, uz smanjenje davanja u prvom stupu. Alternativa je zamrzavanje mirovina na postojećoj razini, koje proračunu godišnje uzmu oko 35 milijardi kuna. Inzistirali bi i na smanjenju, pa i djelomičnom ukidanju povlaštenih mirovina.

Više od plaća i mirovina, MMF-u bi na udaru bile subvencije, za koje porezni obveznici godišnje izdvajaju oko šest milijardi kuna, a u Hrvatskoj se i dalje pogrešno doživljavaju kao socijalna kategorija. Prevedeno, to znači da bi svakako otpala mogućnost da državne potpore dobivaju seljaci za jednu kravu ili jedan hektar zemlje, ali i kronični gubitaši poput škverova i željezara.

Smanjiti poreze

Ukupan cilj mjera trebalo bi biti smanjenje proračunskog manjka na održivu razinu od tri posto BDP-a.

Malo je vjerojatno da bi MMF kao lijek za pokrivanje proračunske rupe nudio povećanje poreza. Štoviše, u dosadašnjim dokumentima Fonda o Hrvatskoj jasno se govori o potrebi smanjenja porezne presije.

Za razliku od ranijeg razdoblja, nerealno je očekivati da bi MMF od Hrvatske sada tražio smanjenje investicija. Prvi razlog tome je što su one u vrijeme krize ionako srezane, a drugi što bi smanjenje investicija značilo i sporiji izlazak iz krize.

- MMF je sada puno fleksibilniji nego što je bio prije - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Kuna ostaje jaka

Gotovo je sigurno da bi ponovni dolazak MMF-a u Hrvatsku značio i zahtjev za ubrzanje zamrle privatizacije. To je, uostalom, i prije bila konstanta u MMF-ovim zahtjevima.

MMF od Hrvatske ne bi tražio devalvaciju kune. U svibanjskom izvješću o Hrvatskoj, doduše, piše da je kuna “donekle precijenjena”, ali upozoravaju i na veliku zaduženost građana i tvrtki u stranim valutama, te hvale politiku HNB-a. MMF je tada pohvalio i Vladin Program gospodarskog oporavka, u kojem je zapisano zapravo sve što bi MMF uopće mogao zatražiti od Hrvatske. Nedostaje samo provedba.