'SLIKA NIJE ULJEPŠANA'

Istina o životu umirovljenika: Sa 2372 kune samci žive u 75 m2, a pola daju za hranu i duhan

Autor studije tvrdi da dosadašnji podaci o sindikalnoj košarici nisu točni
Ilustracija
 Midžor Sučić / CROPIX

ZAGREB - Unatoč raširenom uvjerenju da više od polovice umirovljenika živi u siromaštvu, najnovija istraživanja pokazuju da je broj starijih ljudi koji ne uspijevaju spojiti kraj s krajem ipak znatno manji. Analizirajući prihode i potrošnju umirovljenika, Ivica Urban iz Instituta za javne financije utvrdio je da 28 posto ljudi u mirovini ne uspijeva pokriti svoje troškove.

Različiti izračuni

To znači da oko 430 tisuća umirovljenika živi s manje od 2372 kune, na koliko je postavljena granica siromaštva. Pritom su u najlošijoj situaciji samci i domaćinstva koja od mirovine moraju uzdržavati još nekog člana obitelji.

- Granica siromaštva kod umirovljenika ovisi o prihodima ostalih članova kućanstva, kao i o drugim dohocima koje dobiva pojedini umirovljenik, poput socijalnih naknada ili prihoda od vlastite proizvodnje - rekao je Urban na okruglom stolu “Siromaštvo umirovljenika - stvarnost ili mit” koji su organizirali Banka i IJF.

O tome koliko je umirovljenika doista siromašno postojale su različite procjene. Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdio je da čak njih 80 posto živi u siromaštvu. Nezavisni hrvatski sindikati, pak, računaju da prosječna mirovina pokriva tek 60 posto sindikalne košarice. Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina iznosi 2352 kune, a više od 50 posto umirovljenika prima manje od prosjeka, iz čega proizlazi da je siromašan svaki drugi umirovljenik. Na kraju, službena statistika DZS-a iz 2009. pokazuje da se 24,3 posto umirovljenika osjeća siromašnima.

Tipovi kućanstava

U pokušaju da utvrdi koliko je starije populacije doista siromašno, Urban je uzeo u obzir sve prihode, različite visine mirovina, ali i tipove kućanstava. Nije isto radi li se o samačkim kućanstvima, bračnom paru s dvije mirovine, ima li kućanstvo zaposlenih članova u obitelji ili pak umirovljenici od svoje mirovine moraju uzdržavati još nekog člana obitelji, kao što su kućanice ili ukućani nesposobni za rad.

Istraživanje je pokazalo da je među umirovljeničkom populacijom 27 posto samačkih kućanstava, a njih gotovo polovica (49 posto) živi u siromaštvu. U Hrvatskoj je najviše umirovljeničkih kućanstva koja uzdržavaju nekog člana obitelji, čak 32 posto.

Kako se navodi u istraživanju, njih je 55 posto siromašno. Od četiri skupine kućanstva, najmanje je siromašnih među umirovljenim parovima, 15 posto, te onima koji u obitelji imaju nekoga tko radi, 10 posto. Na životni standard u mirovini, naravno, bitno utječu i drugi prihodi, poput vlastite proizvodnje ili vlasništva nad nekretninama. Kada je riječ o nekretninama, većina umirovljenika, njih 82 posto, živi u vlastitim stanovima i nemaju kreditne obveze.

Samo 0,5 posto umirovljenika živi u stanovima za koje plaćaju punu najamninu. Pritom s najviše kvadrata, očekivano, raspolažu samci, od 50 do 75 kvadrata, a u najmanjim stanovima žive obitelji, prije svega one u kojima ima zaposlenih članova. Kada se sve uzme u obzir, proizlazi da, unatoč nižem standardu u mirovini, situacija nije tako loša kako sugeriraju sindikati.

Nema uljepšavanja

- Podatak o pokrivenosti sindikalne košarice od 60 posto sugerira da prosječna umirovljenička obitelj živi u dubokom siromaštvu, ali nakon pomnije analize stvarnih dohodaka umirovljenika i tipova kućanstva utvrdio sam da 28 posto umirovljenika ne može u cijelosti pokriti troškove košarice, dok njih 6 posto može pokriti manje od 60 posto životnih troškova koje mjere sindikati - objašnjava Urban.

Ako ostanemo na razini prosjeka, kaže Urban, umirovljenički par s dvije prosječne mirovine sindikalnu košaricu pokriva sa 120 posto, a ne sa 60 posto. Napominje da cilj istraživanja nije “uljepšati sliku”, već pružiti vjerodostojne podatke kako bi se problem mogao lakše riješiti.

Različite granice siromaštva

Rezultati analize IJF-a koji govore da je 27,9 posto umirovljenika siromašno slični su onima koje je dobio Državni zavod za statistiku, prema kojima 23,4 posto živi u siromaštvu. Razlika proizlazi iz načina određivanja granice siromaštva. Za IJF je ona 2372 kune, a za DZS 2026 kuna. Pritom samačka kućanstva, umirovljenički parovi i kućanstva sa zaposlenima imaju slične dohotke, oko 2600 kuna. Kućanstva s uzdržavanim članovima imaju najniži dohodak: njih 18 posto prima mjesečno po članu manje od tisuću kuna, a 47 posto ih živi s manje od 1500 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:52