RODNA RAVNOPRAVNOST

Iste plaće za žene i muškarce: HDZ-ovi zastupnici u EP-u glasali protiv inicijative koju je Vlada podržala

Europski parlament usvojio je dokument kojim bi žene i muškarci za jednaki rad bili i jednako plaćeni

Piše:

Objavljeno: 11. travanj 2022. 08:53

Josip Aladrović

Davor Pongracic/CROPIX

Ima li HDZ jedinstvenu politiku o rodnoj ravnopravnosti i poklapa li se politika Vlade Andreja Plenkovića s onom koju provode HDZ-ovi europarlamentarci? S kim se uopće konzultiraju HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu (EP) kad zauzimaju političke stavove i glasaju - s Vladom i vodstvom HDZ-a, svojim klubom Europske pučke stranke (EPP) ili nekim trećim? EP je prošloga tjedna usvojio dokument koji ide prema tome da žene i muškarci za jednaki rad budu jednako i plaćeni. Vlada je prethodno dala otvorenu podršku takvoj direktivi, međutim kad se našla na dnevnom redu, svi su HDZ-ovi europarlamentarci glasali protiv nje.

Riječ je o jačanju primjene načela jednakih plaća za jednaki rad i koraku prema usvajanju europskih normi koje bi obavezale vlade država članica da osiguraju mjere za jednako vrednovanje rada oba spola. Direktiva je usvojena s 403 glasa za, 166 protiv te 58 suzdržanih. Za nju su glasala četiri SDP-ova zastupnika u EP i Valter Flego iz IDS-a, protiv su bili HDZ-ovi zastupnici, dok su Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić ostali suzdržani.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Josip Aladrović u prosincu prošle godine, kako je to iz njegova ministarstva službeno rečeno za Net.hr, na sastanku Vijeća EU podržao je Direktivu, isticao da je ravnopravnost spolova naša ustavna vrednota te da će Direktiva pridonijeti većoj transparentnosti u plaćama unutar poduzeća i utjecati na to da plaće žena i muškaraca za jednakovrijedni rad budu jednake. Pohvalio je i instrumente kojima se osigurava njezina provedba.

Stav sindikata

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever također kaže da je u Aladrovićevu ministarstvu naišao na otvoren i pozitivan stav prema Direktivi o jačanju primjene načela jednakih plaća za jednaki rad.

- Sastali smo se s državnom tajnicom u Ministarstvu rada, koja je rekla da je Vladi Direktiva prihvatljiva - kazao je Sever. Pitali smo je li ga iznenadilo što su HDZ-ovi europarlamentarci glasali protiv.

- Moram reći da se nisam previše iznenadio oko glasanja. Provlačila se informacija da su predstavnici poslodavaca išli prema pučanima s porukom kako očekuju da ne podupru Direktivu jer poslodavcima ona znači veće administriranje. No naši su u Vladi rekli da su apsolutno za nju - kaže Sever, napominjući kako su i sindikati bili uključeni u lobiranje pa su se i oni obratili hrvatskim europarlamentarcima. Na pitanje kakav je zaista stav Vlade o toj temi, kakav HDZ-a, a kakav HDZ-ovih zastupnika u EP, iz Vlade su nam proslijedili odgovor Kluba HDZ-a u EP.

Transparentnost plaća

- EP je na plenarnoj sjednici glasovao o proceduralnom pitanju hoće li se o prijedlogu Direktive odmah započeti pregovori s Vijećem ili će tome prethoditi rasprava na plenarnoj sjednici. Većina Kluba europskih pučana, uključujući i zastupnike HDZ-a, bila je sklonija opciji da se o detaljima ove važne teme odlučuje i na plenarnoj sjednici - stoji u njihovu priopćenju, a u nastavku se navodi kako "HDZ snažno na europskoj i nacionalnoj razini podržava pravo na jednaku plaću žena i muškaraca za jednak rad, kao i uspostavu transparentnosti plaća".

- HDZ smatra da izvorni prijedlog Komisije može na kvalitetniji način postići jednak cilj - pravo na jednaku plaću - uz izbjegavanje pretjeranog birokratskog opterećenja za male i srednje poduzetnike - ističe se u njihovu priopćenju.

- Bespotrebno se birokratizira i razvlači ovo pitanje. Čemu može pridonijeti još jedna rasprava na plenarnoj sjednici? Zna se što se želi postići i nema nikakva razloga za dodatno otezanje - kaže Sever, dodajući da "ako Vlada ima jedan, a europarlamentarci drugi stav, pitanje je koga oni tamo zastupaju.

- Naši, ali i drugi europarlamentarni zastupnici, kad odu u EP, ponašaju se kao izdvojena cjelina koja može raditi po svome. Predstavljaju li svoju državu i svoje birače i koji je razlog takvog ponašanja? - pita se sindikalist.

- Ne smatram da Direktiva nameće prevelike obveze poslodavcima, pogotovo ako se uzme u obzir korist koju ona donosi. Radnici će imati pravo dobiti informaciju o visini prosječne plaće za određeni posao prema spolu. Ako se pokaže da postoji za isto radno mjesto razlika u plaći prema spolu koja se ne može opravdati nikakvim faktorima osim spola zaposlenika, onda je poslodavac u prekršaju - kaže SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan čiji je Klub glasao za.

Na pitanje jesu li i socijalisti bili izloženi lobiranju poslodavaca, odgovara negativno.

- Moja politička grupa je godinama upozoravala Komisiju kako treba donijeti takav zakon. Naša podrška je bila sigurna od starta - kaže Borzan.

Tvrtke s više od 50 ljudi morat će otkrivati podatke o plaćama

Po usvojenoj Direktivi zastupnici EP zahtijevaju da poslodavci u EU koji zapošljavaju najmanje 50 radnika (umjesto 250 koliko je bilo prvotno predloženo) moraju otkriti informacije koje će olakšati uspoređivanje plaća radnika koji rade kod istog poslodavca te otkriti jaz u plaćama.

- Plaće bi trebale biti regulirane tako da nema klasične tajnosti plaća na koju su se pozivali poslodavci. Pod zaštitu podataka se svašta uvaljivalo. Išlo se dotle da ljudi nisu smjeli baratati podatkom ni o vlastitoj plaći - rekao je Sever uz napomenu kako je bit da budu regulirane procjene radnih mjesta, a plaća unaprijed prepoznatljiva i predvidljiva.

Sindikati su tražili da nema praga od 50 zaposlenih ili da iznosi najviše 10 radnika, uz različitu učestalost izvještavanja o plaćama. Da je ostao prag na 250 radnika, to bi značilo, kažu u sindikatu, da bi oko 67 posto svih zaposlenih u EU bilo isključeno.

SDP-ova europarlamentarka Borzan kaže da se pregovarači iz Kluba socijalista bore da svi poslodavci budu uključeni u obveze koje nameće Direktiva, neovisno o broju zaposlenih. Direktiva traži da se plaće objavljuju, ali se pritom navodi i da se trebaju poštivati pravila o zaštiti osobnih podataka. Pritom se uvažavala i praksa Europskog suda za ljudska prava pa se navodi da radnici mogu biti u usporedivoj situaciji čak i ako ne rade za istog poslodavca kad god se uvjeti plaće mogu pripisati jednom izvoru kojim su ti uvjeti određeni (npr. odredbe statuta, kolektivni ugovori o radu povezani s plaćom koji se odnose na više poduzeća ili kad su uvjeti zapošljavanja centralno određeni za više poduzeća unutar holding društva ili konglomerata).

Razlika u plaći na temelju spola u EU iznosi oko 14 posto. Ona ima dugoročan učinak na kvalitetu života žena, povećava rizik od njihove izloženosti siromaštvu i održava postojeću razliku u mirovinama, koja u EU iznosi 33 posto. Riziku izlaže i jednorodne obitelji u kojima je u 85 posto slučajeva žena roditelj koji odgaja dijete.