INTERVJU S ŠIMONOVIĆEM ‘Stanje je sve gore, teško je i zamisliti posljedice ako izbije rat u Ukrajini’

“Situacija je veoma loša. Naoružani ljudi na ulicama, prijetnje, maltretiranje, fizičko nasilje, strah. Nema slobode izražavanja, ni okupljanja. Nema ni slobode informacija: ukrajinski su kanali blokirani, a strani novinari izloženi pritiscima.”

Tako je Ivan Šimonović, koji od kolovoza 2010. u New Yorku obnaša dužnost pomoćnika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, u prvom nastupu za medije zabrinuto opisao stanje u Ukrajini nakon što je proteklih desetak dana obilazio tu državu.

Ubačeni prosvjednici

Bili ste u različitim dijelovima Ukrajine. Kakva je tamo situacija?

- Vrlo različita, recimo, na Zapadu je mirno. U Kijevu se situacija smiruje. Raspravlja se kako dalje, i to ne samo glede prijetnje s istoka, nego kako ne ponoviti pogreške Narančaste revolucije. Kako se riješiti korupcije, reformirati sigurnosne snage i pravosuđe, osigurati profesionalnost policije i nezavisnost sudstva, provesti lustraciju koja ne bi bila revanšizam, provesti nepristrane istrage i kazniti odgovorne za žrtve tijekom prosvjeda. Na istoku zemlje puno je teže. U Harkovu je interventna policija u pripravnosti, na zgradi Poglavarstva razbijena su stakla. Mnogi izvori navode da je dio prosvjednika ubačen izvana, organizirano se šire dezinformacije i plaše građani.

S kim ste razgovarali?

- Razgovarao sam s vrhom središnjih zakonodavnih i izvršnih vlasti u Kijevu te lokalnih u Harkovu i Lavovu, s pravobraniteljima, predstavnicima civilnog društva, Tatarima kao autohtonim stanovništvom Krima te sa žrtvama različitih oblika kršenja ljudskih prava. Primjerice, s prosvjednikom kojega je policija bez razloga teško pretukla, baš kao i s novinarima koje su na Krimu maltretirali, ponižavali, tukli, držali zatočene te im uništili ili oduzeli opremu.

Koliko mi je poznato, krimski premijer zabranio vam je dolazak u tu regiju. S kojim argumentom?

- Poruka je glasila da u aktualnoj situaciji ne mogu prihvatiti posjet niti jamčiti moju sigurnost. No, podatke dobivam iz različitih izvora: od prognanika, međunarodnih i nacionalnih nevladinih udruga te u izravnom kontaktu sa stanovnicima putem Skypea ili telefona. A stanje na Krimu je veoma loše. Naoružani ljudi na ulicama, prijetnje, maltretiranje, fizičko nasilje, strah. Nema slobode izražavanja, ni okupljanja. Nema ni slobode informacija: ukrajinski su kanali blokirani, a strani novinari izloženi pritiscima.

Međuetnički odnosi

Parlament na Krimu je proglasio nezavisnost i najavio ujedinjenje s Rusijom. Sa stajališta Ujedinjenih naroda, je li referendum legalan?

- UN se o pravnom karakteru referenduma još nije očitovao. No, s aspekta ljudskih prava jasno je da ne odgovara standardima slobodne javne rasprave, svačije mogućnosti sudjelovanja u njoj i slobode izjašnjavanja.

Što ako Rusija odluči pripojiti Krim, a možda i istočne dijelove Ukrajine?

- Nadam se da do toga neće doći. Od Rusa u drugim dijelovima Ukrajine čuo sam kako su zabrinuti da bi se eventualna secesija mogla negativno odraziti na međuetničke odnose u Ukrajini.

Krše li ukrajinske vlasti prava pripadnika tamošnje ruske zajednice?

- Ima i takvih slučajeva. Parlament je donio odluku kojom se suspendiraju jezična prava ruske manjine i ostalih kojima je ruski prvi jezik. To je izazvalo ozbiljnu zabrinutost, ali civilno društvo je sjajno to reguliralo. Vrlo je dobro da je v.d. predsjednika Oleksandr Turčinov odbio potpisati zakon koji tako nije stupio na snagu. Sada će biti bitno da Rusi i drugi kojima je ruski prvi jezik budu odgovarajuće uključeni u raspravu o uporabi ruskog. Stvari treba dovesti u pravu perspektivu: u Ukrajini nisam susreo masovni progon Rusa ni rašireni animozitet prema njima. Važno je da takve slučajeve ne treba skrivati, ali ni prenapuhavati.

Ljudska prava

Situacija jako podsjeća na 1991. u Jugoslaviji. Slažete li se?

- Na žalost, da. Treba stoga brzo reagirati da se zaustave opasna negativna kretanja. To je u Ukrajini moguće, ali nema vremena za gubljenje.

Kolika je opasnost od rata ili, u najmanju ruku, etničkog čišćenja?

- Sigurnosna situacija se pogoršava. To uključuje i retoriku i pokrete postrojbi. Susreo sam se s krimskim Tatarima koji su, prestrašeni događanjima na Krimu, pobjegli u Lavov. Ali, nadajmo se da neće biti rata ni etničkog čišćenja. Sami ste spomenuli bivšu Jugoslaviju pa sada samo zamislite kakva bi tek bila cijena uključenosti u sukob mnogo većeg broja i mnogo bolje naoružanih ljudi! Mislim da su svi toga svjesni i da neće dopustiti da do toga dođe. A poštovanje ljudskih prava u samom je srcu političkog rješenja.

Je li vlada u Kijevu demokratska i legalna?

- Oko toga ima prijepora o kojima UN nije zauzeo svoj pravni stav. Činjenica je da nova izvršna vlast ima u Ukrajini široku podršku, uključujući i dobar dio Janukovičeve bivše stranke, te da UN u praksi s njom uspješno surađuje.