INTERVJU S GORANOM MILIĆEM 'Ostajem u Sarajevu dok se ne uvjerim da smo bolji od CNN-a'

Alkemija Balkana - naslov je prvog serijala koji Goran Milić, dugogodišnji novinar, bivši HRT-ovac i sadašnji direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans (AJB), radi za tu TV mrežu. Serijal bi trebao krenuti za otprilike šest tjedana, a nakon Bosne i Hercegovine Milić ima u planu snimiti serijale i o ostalim zemljama regije.

- Napravili smo 14 polusatnih emisija o BiH, snimali smo u svibnju i lipnju po cijeloj državi, od Gruda do Zvornika, od Neuma do Bihaća, od Mostara, Sarajeva do Banje Luke… I znate što sam zaključio? U BiH onaj tko zna i želi raditi živi relativno dobro. Tko ne zna, a želi raditi, mora raditi više, često i dva posla, pa opet ne živi loše. A svi zajedno, Bošnjaci, Hrvati, Srbi i ostali, žale se na one koji po njihovu mišljenju malo i nestručno rade, a predobro žive. Jasno vam je na koga misle. Ovaj serijal je sigurno jedan drukčiji pogled kako na regiju tako i na BiH. U ovih 14 epizoda fokusirali smo se na razbijanje stereotipa koje forsiraju mediji i političari - otkriva Milić.

CNN OTVARA UREDE U HRVATSKOJ, SRBIJI I BIH Dolazi američka konkurencija Al Jazeeri

Početkom 2014. starta regionalni informativni program N1 u suradnji sa CNN-om. Emitirat će iz tri centra u regiji: Zagreba, Sarajeva i Beograda. Što to znači za vas?

- Znači dobrodošlu konkurenciju u sličnom žanru. Dok se ne uhodaju, više oni gledati nas, nego mi njih.

S Al Jazeerom imate ugovor do proljeća 2014. Što nakon isteka? Imate li druge planove?

- Na Al Jazeeri mi je odlično. Ako i Al Jazeera Network bude zadovoljna sa mnom, ostajem dok ne provjerimo jesmo li bolji od CNN-a na Balkanu, a moram snimiti i nastavak serijala ‘Alkemija Balkana’. Naravno, planiran je i veliki serijal o Hrvatskoj.

Dvije su godine otkako ste se preselili u Sarajevo. Koliko se u te nepune dvije godine Al Jazeera uspjela nametnuti publici i koja je njena pozicija na TV tržištu u BiH? Kako je prihvaćena u ostalim državama bivše SFRJ?

- Dvije su godine od početka emitiranja programa, točno od 11. 11. 2011. Ali ja sam s Al Jazeerom službeno od veljače 2011. pa se već približava moja treća puna godina. Nisam socijalni psiholog da bih znanstveno govorio o tome kako je publika prihvatila Al Jazeeru Balkans. Postoji, recimo, jedna predrasuda u BiH, kao i mnoge druge, da Bošnjaci tvrde kako Al Jazeera nije ‘dovoljno bošnjačka’, kako su očekivali ‘veće razumijevanje za Bošnjake i njihova stradanja’. Druga je predrasuda, naravno, da Srbi i Hrvati u BiH ne vide Al Jazeeru kao ‘svoju’ već zbog samog imena mreže. Međutim, kako posljednjih godina najviše vjerujem vlastitom iskustvu, mogu vam reći da je sudjelovanje u programu Al Jazeere Balkans odbilo manje od 1% pozvanih gostiju iz cijele regije, političara, stručnjaka, biznismena, kulturnjaka itd. I kod tih 1% obično se radi o onima koji inače ne žele istupati medijski.Interes kablovskih i IPTV operatera, kojima program ustupamo besplatno, u regiji je golem.

Što u ove dvije godine smatrate najvećim uspjehom Al Jazeere Balkans?

- Naš najveći uspjeh je snaga našeg tima. Vrijednost je u ljudima. Ništa me ne čini sretnijim od fantastičnog, gotovo nevjerojatnog napretka svih zaposlenika Al Jazeere Balkans. Početnici su za kratko vrijeme postali pouzdani novinari. Novinari su postali odlični urednici. Prezenteri koji su na početku emitiranja znali biti nesigurni danas vode emisije i razgovore uživo u trajanju od nekoliko sati. A oni koje sam već znao kao vrlo dobre, dovršene autore, poput kolega iz Hrvatske danas su u rangu s najboljim u ovom dijelu Europe. Uspjeli smo u naumu da sastavimo tim koji besprijekorno funkcionira i koji je etnički najraznovrsniji medijski tim profesionalaca u regiji. Taj tim uživa u novinarskoj slobodi koju ima na Al Jazeeri, ali ima i odgovornost prema toj slobodi. Pokrenuli smo vlastitu produkciju dokumentaraca. Napravili smo golem pomak u načinu korištenja socijalnih medija.

U Al Jazeeru Balkans u početnoj je fazi uloženo 15 milijuna eura, a planira se u sljedećih tri-pet godina u ovaj projekt uložiti još toliko. Kada se očekuje povrat?

- Mreža Al Jazeera iza sebe ima državu Katar, ali od ukupno 27 kanala, najveći profit ostvaruju naši sportski kanali. Do danas za Al Jazeeru Balkans profit nije bio imperativ. Mi i dalje ulažemo .

Kakve su reakcije vlasnika Al Jazeere na projekt i na ono što je AJB do sada učinio?

- AJB nije projekt nego dio Al Jazeera mreže. Kao što je to, recimo, od 20. kolovoza ove godine i Al Jazeera America. Kao dio mreže mi funkcioniramo po njenim pravilima i imamo sve odgovornosti, ali i prednosti koje ona postavlja. Evo, recimo, neki dan smo imali posjet - tim vrhunskih stručnjaka za sigurnost iz Dohe i Londona naše je reportere obučavao o radu i izvještavanju iz kriznih područja.

Kolika je gledanost programa? Možete li nam ipak otkriti kako to povjerenje gledatelja izgleda u brojkama?

- Naši prioriteti su i dalje isti. Znamo da naš utjecaj raste globalno i regionalno.Mnogi hvale profesionalne standarde na Al Jazeeri, ali ističu da imate malu gledanost zbog koje nemate utjecaj koji želite.

- Točno je, mnogi hvale profesionalan, nepristran pristup Al Jazeere. Ali, više nego igdje u gledanju televizijskog programa postoje navike. U tom smislu, vrijeme je na našoj strani.