Interes velik, ali nema kadra; Roditelji: Izborna informatika neće ‘istjerati‘ vjeronauk

Izborna informatika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole od jeseni neće “istjerati” vjeronauk, a pohađat će je između 50 i 80 posto djece tog uzrasta - zaključak je koji se temelji na osnovi rezultata dosadašnjih roditeljskih izjašnjavanja u školama o odabranim izbornim predmetima u novoj 2020./2021. školskoj godini.

Informacije su prenijeli ravnatelji s kojima smo razgovarali, dok u resornome Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) još uvijek nemaju sumativne podatke o rezultatima anketa među roditeljima.

Podsjetimo, resorna ministrica Blaženka Divjak objavila je sredinom svibnja kako od nove školske godine prvi put informatika postaje izborni predmet već u razrednoj nastavi, od prvog do četvrtog razreda. Time “staje uz bok” vjeronauku, koji je također izborni predmet već od prvog razreda osnovne škole, kao i drugom stranom jeziku koji je na popisu izbornih predmeta od četvrtog razreda osnovne škole. Izborna informatika za najmlađe nije uvedena po principu ili-ili, to jest djeca mogu bez ograničenja sudjelovati u oba ili sva tri izborna predmeta ako se s tim suglase njihovi roditelji.

Drugi problemi

Iako se u dijelu javnosti spekuliralo kako na ovaj način informatika postaje konkurencija vjeronauku, a i hrvatski biskupi su nedavno upozoravali kako se “povodom uvođenja informatike kao izbornoga predmeta u razrednoj nastavi iznova u školama dijele upitnici kojima se sugerira ispis učenika iz katoličkoga vjeronauka kao školskog predmeta”, ravnatelji kažu da interes za izbornu informatiku nije doveo do masovnog ispisivanja s vjeronauka.

Međutim, škole muče drugi problemi - nedostatak kadra koji bi trebao predavati informatiku najmlađima, jer se njezinim uvođenjem tjedna satnica nastave povećava za 16 sati, kao i preporuka Ministarstva da se izborni predmeti organiziraju u istoj smjeni kada i redoviti predmeti. Procjene iz škola su da će za izbornu informatiku trebati dodatno zaposliti barem još oko 300 novih nastavnika informatike.

- Interes za izbornu informatiku postoji i oko 55 posto djece razredne nastave u našoj školi od jeseni će u njoj sudjelovati. Na primjer, od 85 učenika koji kreću u prvi razred, izbornu informatiku pohađat će njih 43. Ne vidim ni veća odustajanja od vjeronauka u koji je tradicionalno uključeno gotovo 100 posto djece u našoj školi - kaže Bože Ujević, ravnatelj splitske Osnovne škole Kamen-Šine.

Škola će imati dva kabineta za informatiku i dovoljno opreme, a nastavnika informatike, koji sada radi na nepuno radno vrijeme, planiraju zaposliti na punu satnicu. Međutim, “nagurati” u raspored sve izborne predmete kao prvi ili zadnji sat u istoj smjeni, kao što to preporučuje Ministarstvo, bit će nemoguća misija.

- To definitivno neće biti moguće. Dio djece morat će ipak imati pauzu, osigurat ćemo prostor knjižnice za njih - razmišlja ravnatelj Ujević.

Zapošljavanje

- Bit će svega kad se ide lomiti preko koljena. Nema šanse da sva djeca izborne predmete imaju u jednoj smjeni. U našoj školi samo je jedna učionica informatike, a to je prosjek u većini škola. Trebat ćemo i dodatno zapošljavanje nastavnika, samo je pitanje gdje ih naći jer ni tog kadra nema dovoljno za sve potrebe škola - kaže Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ “Vjekoslav Parać” iz Solina u kojoj će oko polovice učenika razredne nastave pohađati izbornu informatiku.

I u OŠ Zadarski otoci sličan je interes za taj predmet, a ravnatelj Davor Barić kaže kako će i njima problem biti raspored.
- Nastojat ćemo barem za učenike prvih i drugih razreda osigurati izborne predmete u istoj smjeni, ali oni stariji morat će u drugu smjenu - najavljuje ravnatelj Barić u čijoj školi također nije došlo do masovnog ispisivanja s vjeronauka. - Molbe za ispis primamo do 30. lipnja pa ćemo onda znati. Zasad se nije ispisao gotovo nitko od učenika od prvog do četvrtog razreda - dodaje Barić.

- Što se tiče vjeronauka, imamo samo dva ispisa, ništa značajno - ispričala je Biserka Matić Roško, ravnateljica OŠ Horvati iz Zagreba.

- U Zagrebu je više od stotinu osnovnih škola i bit će teško naći nastavnike informatike - problem je na koji ukazuje i ravnateljica.