AFERA U INI

Inicijativa oporbe: ‘Vlada mora proglasiti izvanredno stanje u državi i energetsku krizu‘

Oporba od vladajućih traži novu energetsku politiku ‘koja bi bila na korist građana i gospodarstva‘

LNG terminal u Omišlju/Ilustracija

 Matija Djanjesic/Cropix

Osim političke neodgovornosti, afera u Ini pobudila je sumnju da uzrok skoka cijena i problema s opskrbom plina nisu posljedica "samo" inflacije i rata u Ukrajini nego i dubioznih igara domaćih mešetara. Zato ujedinjena saborska oporba, SDP, Socijaldemokrati, Možemo!, Glas i HSS, onaj dio koji se nazvao progresivnim, traže od Vlade da razriješi Upravu i Nadzorni odbor Ine, a nakon toga i sama podnese ostavku. Oporba zamjera Vladi što usred energetske krize još uvijek nije predstavila mjere za ublažavanje udara cijene energenata za građane, poduzetnike i ustanove.

U Možemo! su uvjereni da više nema nikakve "vajde" od skandaliziranja nad pljačkom, nego zahtijevaju da Vlada odmah proglasi izvanredno stanje i energetsku krizu. Imperativ im je nova energetska politika koja bi bila na korist građana i gospodarstva, a koju je "HDZ prepustio mađarskim i ruskim interesima te lopovima". Ina i HEP, smatraju, trebali bi biti glavne poluge; oni bi se trebali boriti za smanjenje uvoza energenata i kontinuirani razvoj kapaciteta iz obnovljivih izvora.

‘To mora prestati!‘

Kakve konkretne mjere predlažu, pitamo Sandru Benčić. "Ovo nije privremeno stanje, nego samo uvod u ratove oko ograničenih resursa", kaže ona. U Možemo! smatraju da je "ključni problem HDZ-ova predaja upravljačkih prava mađarskom MOL-u, koji je neulaganjem u istraživanje i razvoj i u rafinerijske kapacitete od Ine napravio svoju filijalu s kojom radi što hoće. Orbanov MOL, bez utjecaja Hrvatske, iz preostalih domaćih izvora sirovu naftu rafinira u Mađarskoj i ponovno je prodaje u Hrvatskoj za cijene više nego u Mađarskoj.

"To mora prestati", poručuje Benčić i traži da se odmah poduzmu mjere koje bi Hrvatskoj jamčile dovoljnu količinu plina, "da ostane u Hrvatskoj ono što imamo i što je naše, a ne da nam se vraćaju naše prerađevine nafte po visokim cijenama. I tu mjeru treba shvatiti kao tranzicijsku mjeru izlaska iz ‘fosilaca‘".

Benčić se zalaže i za to da Fond za energetsku učinkovitost koji sjedi na milijardama sredstva utroši za subvencioniranje solara i toplinskih pumpi za kućanstva, a HABOR otvori linije za kreditiranje kućanstva. Trebamo što prije izračunati realnu potrošačku košaricu koja će uzeti u obzir i inflaciju i cijenu rasta energenata, detektirati tko je ugrožen i razraditi mjere pomoći, targetirane ne horizontalno nego ovisno o imovinskom stanju. Hrvatska ima sve uvjete da bude energetski samoodrživa, ali valja mijenjati koncept, kaže Benčić i zaključuje da se plinsko tržište mora bolje regulirati, onemogućiti da tvrtka stara nekoliko mjeseci sa 20.000 kuna, bez zaposlenih, obrće nezakonite milijune.

Glasova Anka Mrak Taritaš podržava temeljiti energetski zaokret kojim bi Hrvatska stekla sve uvjete da bude energetski samoodrživa i u konačnici kako bi se spriječilo da na račun jednog umirovljenika sjedne novac koji se može mjeriti s proračunima gradova Bjelovara i Koprivnice.

Odgovornost i HERA-e

Povećani računi za struju i plin, uvjeren je Mostov Nikola Grmoja, nisu posljedica ruske agresije, nego "plemenske politike u energetici koja omogućuje HDZ-ovcima čerupanje bogatstva, a građane prisiljava da plaćaju lopovske marže - to građani moraju shvatiti". Most pledira za mjere kojima će Vlada i HEP subvencionirati građane, umirovljenike i tvrtke i olakšati im i omogućiti da prežive energetsku krizu. Ali, dodaje Grmoja, sve te mjere, kao i priče o povratku Ine u hrvatske ruke, nemaju nikakvog smisla ako su i dalje ključne institucije u rukama HDZ-ovaca.

Vesna Vučemilović iz Hrvatskih suverenista inicirala je da saborski Odbor za gospodarstvo što hitnije javno sasluša šefa Hrvatske energetske regulatorne agencije. "HERA je posljednjih deset godina dobila značajne ovlasti, pravo da kontrolira sve; od proizvodnje, preko distribucije, do prodaje, određuje cijenu plina, električne energije za kompletno tržište energenata, ima 70-ak zaposlenih i ne mogu se izvlačiti da nisu imali ljude koji bi vidjeli ovo u Ini", upozorava V. Vučemilović.

Po njoj, energetska kriza potaknuta je spekulacijama na tržištu i prije izbijanja rata u Ukrajini. "Sjetite se da su lani u Zagrebu skočile cijene i prije Ukrajine, da su se poduzetnici suočili s enormnim računima koji uopće nisu bili u skladu s ugovorima. A onda je došla ruska invazija, pa otkriće da neki naša prirodna bogatstva razbojnički prisvajaju na štetu građana koji su prisiljeni to tuđe besramno bogaćenje platiti višim cijenama računa. Tome bismo morali stati na kraj."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 05:25