INDUSTRIJSKA STRATEGIJA DO PROLJEĆA ‘Prvi put ćemo napraviti plan razvoja i postati konkurentni do 2020.’

Hrvatska bi do proljeća trebala dobiti industrijsku strategiju, koja će biti prvi korak u pravcu reindustrijalizacije zemlje. Tu su nam informaciju potvrdili sugovornici iz Ministarstva gospodarstva, u kojem se posljednjih mjeseci intenzivno radi na dokumentu koji bi trebao odrediti budućnost industrijskog sektora u nas.

- Industrijska će strategija obuhvatiti razdoblje od 2014. do 2020. godine, što je i razdoblje nove financijske perspektive EU. Sama strategija trebala bi biti gotova do ožujka ili travnja, nakon čega će uslijediti operativni programi - rekao nam je sugovornik iz Vladinih krugova, koji je želio ostati anoniman.

Tranzicijska metla

U fokusu nove industrijske strategije bit će grane čiji razvoj država želi poticati. Riječ je, kako doznajemo, ponajprije o prehrambenoj, metaloprerađivačkoj, drvnoj i farmaceutskoj industriji, kao i o dijelovima automobilske industrije koji postoje u Hrvatskoj. U osnovi, radi se o industrijskim granama koje su u Hrvatskoj tradicionalno jake i koje su uspjele preživjeti tranzicijsku metlu, a sada ih čeka novi izazov: borba za opstanak i jačanje na jedinstvenom tržištu EU.

Upravo je članstvo u EU jedan od glavnih razloga zbog kojih se donosi industrijska strategija. Naime, taj je dokument jedna od podloga za povlačenje novca iz Unijinih fondova, ali i za novi sustav državnih potpora, koji će biti usklađen s onim u Uniji. I sami su eurokrati u više navrata Hrvatskoj preporučivali izradu i usvajanje takvog dokumenta.

Istraživanje i razvoj

No, naši sugovornici iz Vladinih krugova ističu da se industrijska strategija donosi prije svega zbog nas samih. To je i razlog zašto ovaj put nitko ne želi da ona završi u ladicama. Njome se, naime, želi privući strane ulagače, ali i zadržati domaće industrijalce od seljenja proizvodnje u druge zemlje, posebno u regiju. Taj problem sve više dobiva na važnosti, budući da ćemo ulaskom u EU napustiti Ceftu, pa je dio naših proizvođača već najavio da bi dio proizvodnje mogao prebaciti u BiH ili Srbiju.

Cilj je strategije i potaknuti ulaganja hrvatskih tvrtki u istraživanje i razvoj. S izdvajanjima za istraživanje i razvoj, koja su, prema podacima Eurostata, 2010. godine iznosila samo 0,73 posto BDP-a, Hrvatska se nalazi na samom dnu europske ljestvice.

I ne samo to: znatno je ispod prosjeka Unije od dva posto BDP-a i svjetlosnim miljama daleko od cilja iz Lisabonske agende, koji govori o izdvajanjima za istraživanje i ravoj od tri posto BDP-a. Ni najnovija rendgenska snimka inovacija, koju su izradili eurostatističari, ne ulijeva previše nade jer pokazuje da je tek nešto više od dvije petine hrvatskih tvrtki inovativno, što je znatno manje od Unijina prosjeka od gotovo 53 posto.

Konačno, industrijska bi strategija trebala dati odgovor i na pitanje kako obrazovni sustav uskladiti s potrebama gospodarstva. Upravo je to jedna od Ahilovih peta hrvatskoga društva budući da naše škole i dalje “proizvode” kadrove koje poslodavci uglavnom više ne traže. Stoga bi novi dokument trebao biti podloga za prilagodbu hrvatskoga školstva i znanosti stvarnim potrebama gospodarstva.

Potez Angele Merkel

Ono što je od rješenja u ovom trenutku poznato, to je da će se poticati umrežavanje tvrtki u klastere i stvaranje konzorcija, kao i da će se posebnim mjerama poticati razvoj tvrtki u izabranim industrijskim granama. U svemu tome instrumenti će biti i već postojeći poduzetnički centri i zone, te tehnološki parkovi. Cilj cijeloga projekta, koji će biti i jedan od prvih većih zalogaja ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, jest zaustavljanje daljnje erozije hrvatske industrije.

- Industrija nam ipak mora biti glavno jelo na gospodarskom meniju. Ona bi 2020. trebala biti puno snažnija nego što je danas - zaključio je naš sugovornik.

Slično razmišlja i Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i nekadašnji ministar gospodarstva, koji smatra da je sada trenutak da se konačno kaže zbogom stihiji.

- Sve zemlje imaju industrijsku strategiju. Zbog čega je njemačka kancelarka Angela Merkel spašavala autoindustriju u svojoj zemlji? Zato što u njoj radi puno ljudi - ističe Jurčić.