Industrija festivala u Hrvatskoj

Ako pobliže pogledate kalendar ovoljetnih događanja u Hrvatskoj, primijetit ćete da često iskače riječ “festival” - INmusic festival, Motovun Film Festival, Dubrovnik Craft Beer Festival, Kinookus Film Food Festival... U pravilu su to manifestacije posvećene glazbi, filmu, hrani ili piću, no ima i onih koji su otišli korak dalje i dodatno specificirali svoj sadržaj. Imamo tako i Festival vatrometa na zagrebačkom Bundeku, pa Festival palačinki u Pazinu ili pak Festival legendi, mitova i priča u Istri.

Nisu to sad neki novi društveni fenomeni. Festivali se već godinama održavaju u umjetničkim krugovima, posebice filmskim i glazbenim, te u organizaciji različitih kulturnih udruga ili gradova. Novo pak u svemu ovome jest da ima sve više manifestacija koje organiziraju tvrtke ili agencije s glavnom namjerom da ostvare neki profit. Naime, oko festivala se razvila jedna nova grana industrije zabave u koju različiti organizatori u Hrvatskoj ulažu od 100.000 kuna pa do milijun eura.

Taj poslovni model posebno je vidljiv u glazbenim festivalima, koji trenutačno postoje u gotovo svim dijelovima Jadrana, ali novi trendovi su stvorili i nove vrste festivala koji su posvećeni pivu ili hrani, kao i poslovne festivale na kojima se u jednom eventu spajaju zabava i posao. Kako bismo bolje shvatili taj novi fenomen, razgovarali smo s organizatorima jednih od najvećih i najpopularnijih festivala u Hrvatskoj koji su nam na primjeru svojih evenata objasnili kako zapravo izgleda taj svijet s one druge, poslovne strane.

Tomo Ricov kaže da takve vrste manifestacija nastaju kako bi se zadovoljila postojeća potreba publike ili kako bi se kreirala neka nova potreba za koju publika nije ni znala da joj treba. U tom duhu je prije 12 godina nastao i Weekend Media Festival, jedan od pionira poslovnih festivala u Hrvatskoj.

- Nedostajao nam je jedan događaj gdje bi se okupili svi mediji iz regije koji bi na jednom mjestu diskutirali o važnim temama i dogovarali nove poslove. Weekend je zapravo nastao iz jednog nezadovoljstva zbog toga kako su kreativni festivali do tada izgledali. Oni ne smiju biti nekreativni, zatvoreni u neku hotelsku salu, nego to mora biti nešto posebno. Ipak se radi o ljudima koji dolaze iz kreativne industrije - kaže Ricov, direktor Weekend Media Festivala.

Veliki i mali pivari

U to vrijeme su u svijetu već postojali različiti tipovi festivala, s najvećim naglaskom na one glazbene. Upravo su se oni i prvi probili na hrvatsko tržište. Po Jadranu i obali su svakog ljeta nicali novi glazbeni festivali koji su dovodili poznata pjevačka imena kako bi u određenu destinaciju privukli domaće i strane turiste. Ricov se prisjeća vremena kada je organizirao Terraneo Festival te ističe da se svake godine na obali pojavljivalo pet, šest novih festivala, zbog čega su doslovno morali licitirati za svaki bend.

Kasnijih godina su se pojavile i nove vrste festivala koji su uz glazbu dodali još jedan dodatni segment za publiku - hranu i piće. Ne mislimo ovdje na obični štand s vodom i pivom te sendvičima, već na specijaliziranu ponudu koja kvalitetom nije ništa lošija od koncertnih headlinera. Na tim temeljima je prije tri godine nastao i Zagreb Beer Fest, festival koji je među prvima spojio glazbu i dobro pivo.

- Odlučili smo pokrenuti Zagreb Beer Fest jer smo uvidjeli potencijal u takvom tipu festivala, kao i činjenicu da još nitko u Hrvatskoj nije razvio takav koncept, da je spojio velike i male pivovare na jednome mjestu - kaže Zvonimir Pušić, organizator festivala i direktor Yem agencije.

Uskoro je glazba postala neizostavni dio svakog festivala, nevažno bio on za pivo, hamburgere, komunikacije ili nešto četvrto. Počela je borba za dobre izvođače, ali, još važnije, i borba za publiku. S većim izborom festivala, publika je dobila moć da izabere koje će posjetiti i time direktno utjecati na njihovu uspješnost i profitabilnost. Ricov smatra da se ovdje radi o zahtjevnijoj publici koja u pravilu sluša glazbu urbanog karaktera i koja odlaskom na festivale želi zadovoljiti svoje kulturne i društvene potrebe.

- Ako govorimo o Zagrebu, tu se u pravilu vrti nekih 10.000 istih ljudi. Oni će ići u Tisno, Motovun, na INmusic, Weekend, tako da ćete iste ljude vidjeti u Rovinju i na Štrosu na festivalu burgera - ističe Ricov.

Svi organizatori su složni da je kvalitetni sadržaj glavni uvjet za privlačenje publike, ali i da definicija dobrog sadržaja ovisi o vrsti festivala. Uzmimo za primjer festivale hrane, kojih ima sve više. Pod obvezno je da posjetitelji moraju na raspolaganju imati odlične delicije, ali to je nešto što se očekuje od svake manifestacije takvog tipa. Što onda napraviti drugačije? Ako gledamo samo brojke, onda je dobro rješenje pronašao Zagreb Burger Festival na Štrosu, koji je u posljednje tri godine posjetilo više od 180.000 ljudi.

- Publika se privlači i zadržava kvalitetnim proizvodom. Raznolikost i kvaliteta burger izlagača, dizajn festivala, briga za okoliš i zanimljiv glazbeno-zabavni program su segmenti kojima mi pridajemo veliku važnost. Ipak, dobitna kombinacija ne postoji, postoje pretpostavke i aktivnosti u koje vjerujete da će polučiti uspjeh. Ponovite li istu stvar sljedeće godine, ne možete očekivati isti rezultat. Konstantno inoviranje i prilagođavanje je nešto što vas približava dobitnoj kombinaciji - kaže Roman Pokos, kreativni direktor agencije Kokoš ili jaje koja stoji iza festivala.

Još veća konkurencija je u pivskom miljeu. Samo ove godine održava se više od 20 festivala piva, gdje svaki kraj pokazuje svoje craft umijeće. Novi igrač među njima je Pivovara Medvedgrad, koji je isto tako uskočio na vlak festivala i ovaj vikend izbacio svoj prvijenac - Fakin Craft Fest, na kojem su okupili 25 pivovara povodom proslave 25. rođendana Medvedgrada.

Edukacija potrošača

- Craft revolucija još uvijek buja, publika svakim danom sve više prepoznaje kvalitetno, prirodno pivo i spremni su izdvojiti kunu, dvije više i popiti nešto drugačije, kvalitetnije. Naravno, potrebno je još puno edukacije potrošača, na tome radimo svaki dan. Festivali su svakako jedan od načina kako ljudima približiti ono što radimo te ih tako zainteresirati za svijet prirodnog, kvalitetnog, craft piva. Kako se izdići? Osim ponude piva, kao one koju imamo na Fakin Craft Festu, gdje dolaze pivovare iz vrha svjetske pivske scene, potreban je i kvalitetan, drugačiji, dodatan sadržaj, od glazbe, hrane, pa i ponude nečeg drugog osim piva, kao što je gin ili cider - kaže Igor Mijić koji je u Pivovari Medvedgrad zadužen za marketing.

Jedno od ključnih pravila jest i prilagoditi se publici kojoj se obraća. To je posebno važno za festivale poslovnog tipa gdje posjetitelji nisu obični građani koji su došli iskoristiti slobodno vrijeme, nego ljudi koji su došli naučiti nešto novo i usavršiti svoje poslovanje. Za njih se u pravilu organiziraju konferencije ili mitinzi, no i u toj branši sve više je zastupljen model festivala gdje se spaja edukacija i zabava.

To se može vidjeti na festivalu novih digitalnih tehnologija Brave New World, koji okuplja inovatore, programere, dizajnere, regionalnu i inozemnu start-up zajednicu, kao i poslovnu zajednicu uključenu u razvoj tehnologija novoga doba. U svom programu organiziraju besplatna predavanja, panel diskusije za znanstvenu zajednicu, ali i radionice za djecu i odrasle, kroz koje žele upoznati javnost s novim tehnologijama i svime što one omogućuju.

- Brave New World sastoji se od konferencijskog dijela, nekoliko meetupa, panel diskusija te izložbenog dijela, što ga čini jedinstvenim na event sceni u Hrvatskoj, kao i u regiji. Festivalski format zapravo nam pruža puno više slobode u oblikovanju programa i konstantnom unaprjeđivanju onoga što nudimo publici iz godine u godinu - kažu osnivači HUB385 Ante Magzan i Ivana Šoljan, koji ujedno stoje i iza organizacije festivala.

Sponzori su ključni faktor

Još jedan ključan element koji svaki organizator mora uzeti u obzir je lokacija, a koliko je ona važna znaju u Hrvatskom udruženju društava za tržišno komuniciranje (HURA). Oni su prije deset godina krenuli s projektom IdejaX, natjecanjem u kreativnosti oglašivača. Smjestili su se na Zagrebačkom velesajmu, u ruskom paviljonu, no nakon dvije godine odlučili su se na selidbu izvan Zagreba. Nakon samo jedne godine u Umagu, došlo je do velikog zaokreta - IdejaX postao je Dani komunikacija, festival posvećen tržišnom komuniciranju, i 2013. godine preselio se u Rovinj, u novootvoreni hotel Lone.

- Lokacija je bitna za inicijalni interes i privlačenje publike, a Rovinj i Hotel Lone su egzemplar hrvatske kreativne industrije i prostor koji festivalu daje poseban štih. Kad imate lokaciju onda je potrebno i okupiti ljude koji će svojim karakterom posjetiteljima prenijeti duh festivala, a tu su posebno važni kvalitetni i prepoznati predavači. Ako tome dodate i opuštenost, kao što je gledanje predavanje iz bazena ili jutarnja joga, onda dobijete jednu zajednicu, možemo čak reći i pleme, koju povezuju profesionalni interes i odlična zabava.

Na kraju imate festival koji je dovoljno velik da na njemu nešto naučiš, ali i dovoljno mali da postoji osjećaj zajedništva. Nešto što je dosta teško dobiti na velikom festivalu sličnog karaktera kao što je onaj u Cannesu - objašnjava Davor Bruketa, jedan od organizatora Dana komunikacija.

S vremenom su pojedini hrvatski gradovi profilirali svoj tip festivalske publike. Rovinj je tako zahvaljujući Danima komunikacija i Weekend Media Festivalu postao sinonim za kongresni turizam, Zagreb je pak centar gastrofestivala, dok su se Tisno, Pag ili Šibenik okrenuli prema party gostima. Uglavnom, sve više gradova nudi neki oblik komercijalne festivalske manifestacije kako bi uzeo barem mali dio tog kolača. To samo dokazuje da iza toga stoji profitabilni biznis.

- Lagao bi svatko tko kaže da nije isplativo. A sad, je li unosno, ovisi o onome tko radi i koliku dobit očekuje nakon što uloži vrijeme, ideju, a naposljetku i vlastiti novac da bi nešto ostvario - veli Pušić.

O kakvim se točno brojkama radi teško se može saznati jer rijetko koji festival izlazi s podacima o zaradi. Ipak, naši sugovornici su nam dali nekoliko predodžbi o omjerima uloženog i zarađenog novca. Pokos iz agencije Kokoš ili jaje kaže da sredstva ovise o razini i ambiciji festivala te da mogu varirati od 100.000 kuna pa do milijuna eura. Ključan faktor su sponzori koji prate isključivo kvalitetne i value for money projekte. Kako kaže, društvene mreže i online oglašavanje su promijenili cjelokupno oglašavanje i tko se nije brzo prilagođavao, više ga nema.

- Kako bi dobili i zadržali sponzora, morate mu se posvetiti 100 posto i ostvariti zadane ciljeve. Ako to ne uspijete, sponzora sljedeće godine nema. Kao i u svakom poslu, mora se paziti na sve troškove pa, ako dobro kontrolirate cijeli proces od nastanka ideje do zatvaranja festivala, možete nešto i zaraditi. Ljudi obično imaju percepciju da gdje je puno ljudi, mora biti i puno novca. Najčešće to nije tako - objašnjava Pokos.

Zarada ne dolazi nužno odmah nakon prvog festivala. U slučaju glazbenih festivala, organizatori su sretni ako na nulu dođu s petom godinom održavanja i tek onda počnu zarađivati. Mnogi se zato zalete u taj biznis, a da nisu dovoljno upoznati s uvjetima tržišta, zbog čega pojedini festivali ne dočekaju drugi rođendan. Jedan od razloga za neuspjeh je i velika konkurencija, tako da se nije lako samo tako pozicionirati na kalendaru festivala i svaki organizator treba ponuditi nešto što će privući publiku.

Na dobrom putu da to ostvari je festival Baš Naš koji je nedavno otvoren na zagrebačkom platou Gradec. Riječ je o gastro festivalu iza kojega stoji RED agencija, koja se već 20 godina bavi organizacijom evenata različitih profila, od kojih su najpoznatiji Bipa FASHION.HR i Advent u Klovićevim dvorima. Kako kažu Vinko Filipić i Sanela Seferagić iz RED agencije, oni su svojim festivalom htjeli ponuditi “good feel festival” - mjesto fuzije urbane glazbe, dobre hrane, ali prvenstveno iskustvo pozitivnih emocija i opuštene atmosfere.

- Željeli smo pokazati i da street food festival može biti mnogo više od nekoliko kućica s hranom. U tom smislu, kreativno i produkcijski smo osmislili projekt kojva s nevjerojatan pogled na grad - kažu Filipić i Seferagić.

Ono što je pozitivno u porastu broja festivala jest da je sve više onih domaće produkcije. Strane agencije su do prije nekoliko godina skoro pa imale monopol na glazbenim festivalima na obali, ali i tu se sve više pojavljuju naši ljudi koji stvaraju sadržaj za stranu, ali i domaću publiku. Jedan od primjera je i projekt Fuliranje na moru iz produkcije agencije Kokoš i jaje, koji će se održati ovo ljeto u uvali Garden Resorta u Tisnom te će biti prvi morski festival orijentiran prema lokalnoj i regionalnoj publici.

Bolja budućnost

Nažalost, uz sav taj rast postoji i opasnost od zasićenja, čime će u budućnosti festivali sve više ovisiti o sudu publike. Opći i nekreativni festivali neće preživjeti, zbog čega će se organizatori morati okrenuti uskoj publici i dati im točno ono što žele uz, naravno, još nešto što ni sami nisu znali da žele.

Puno bolja budućnost se prognozira festivalima s besplatnim upadom, što znači da će se organizatori morati snaći bez prihoda od ulaznica ili kotizacija, koje često znaju biti i 30, pa i do 50 posto ukupnih prihoda. Ipak, svi sugovornici su složni da postoji dobra budućnost za festivale u Hrvatskoj. Neki čak gledaju i šire od domaćih granica. Čelni ljudi iza Dana komunikacija smatraju da za njih postoji potencijal da se upišu na globalnu kartu festivala tržišnog komuniciranja.

- Nemamo namjeru postati najveći festival na svijetu jer bi se onda izgubila bit Dana komunikacija, ali želimo postati međunarodni. Uvijek ćemo biti domaći festival. To je primarna publika za koju mi to organiziramo, ali ne smijemo ignorirati činjenicu da nama dođe potpredsjednik američkog VICE-a i kaže da mu je ovo jedan od najboljih festivala na kojemu je bio. Takvi momenti se ne smiju ignorirati i oni nam pokazuju koliko zapravo vrijedimo - kaže Dunja Ivana Ballon.