ZAGREB - Ina je danas priopćila kako nema odluke o obustavi proizvodnje ili gašenju Rafinerije nafte Rijeka, a iz kompanije ističu kako su preradbeni kapaciteti obje rafinerije izravno povezani s potražnjom na tržištu te se proizvodnja prilagođava, smanjuje ili povećava, sukladno zahtjevima tržišta.
"Proizvodnja Rafinerije nafte Rijeka, kao i Rafinerije nafte Sisak, redovno se prati i prilagođava (smanjuje ili povećava) zahtjevima tržišta, a proizvedene količine zadovoljavaju potražnju", navodi se u reakciji Ine na medijske napise.
Riječki "Novi list" objavio je danas kako Uprava Ine planira u rujnu ugasiti proizvodnju u riječkoj rafineriji na neodređeni rok te kako se najavljuje otpuštanje 250 radnika Ine, od čega njih 50-ak u Rijeci.
Iz Ine u rekaciji navode kako je ta kompanija u posljednjih nekoliko godina uložila više od 5 milijardi kuna u razvoj rafinerijskog sustava te su u obje rafinerije izgrađene nove procesne jedinice s ciljem osiguranja suvremenih standarda prerade sirove nafte i proizvodnje motornih goriva u skladu sa zahtjevima hrvatskih i europskih standarda.
"Ipak, kompanija nije izolirana od negativnih trendova i nepovoljnog okruženja u kojem se nalaze rafinerije u Europi, a što rezultira smanjenjem prerade već nekoliko godina zaredom u većini europskih rafinerija. Domaće tržište zabilježilo je pad od čak 30 posto u posljednjih nekoliko godina. Samo posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji nestalo je ukupno 1,5 milijuna tona potražnje godišnje, a što odgovara jednoj trećini ukupnog kapaciteta riječke rafinerije", ističu iz Ine.
Osvrćući se na samu rafineriju u Rijeci, naglašavaju kako je za osiguranje daljnje konkurentnosti, u usporedbi s drugim dobavljačima na tržištu, u toj rafineriji potrebno povećati udjel proizvodnje visokokvalitetnih (bijelih) proizvoda uz optimalan broj zaposlenih.
"U tijeku je priprema baznog dizajna za postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, a do kraja ove godine, nakon što bazni dizajn bude dovršen, donijet će se odluka o daljnjim investicijama", zaključuje se u priopćenju Ine.
Vrdoljak: 'Zbog ekstra profita Ina želi ubiti petrokemijsku industriju'
ČAKOVEC - Ako netko ima namjeru smanjiti proizvodnju, zarađivati ekstra dobit na hrvatskoj proizvodnji i gasiti hrvatske rafinerije, onda teško može biti partner s hrvatskom Vladom, izjavio je danas u Čakovcu ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na novinarske upite o mogućem otpuštanju radnika u Rafineriji nafte Rijeka.
Ministar Vrdoljak Inu je prozvao i zbog cijene plina koji plaća kutinska Petrokemija.
"Zbog ekstra profita Ina želi ubiti petrokemijsku industriju koja mora kupovati skuplji plin", rekao je.
Po podacima koje je iznio, Petrokemija plaća tisuću kubika plina između 412 i 420 dolara, a konkurenti u regiji između 360 i 380 dolara. Tako je samo na plin Petrokemija u prošloj godini potrošila 1,8 milijardi kuna, rekao je Vrdoljak dodajući kako smatra da bi kutinskoj tvrtki smanjenje cijene plina od 12 posto eliminiralo godišnji gubitak od oko 300 milijuna kuna te bi ona poslovala s nulom.
Ministar je poručio kako je spreman "potući" se sa svim energetskim gigantima kako bi se smanjila cijena plina, jer nama se događa da plin proizveden u Hrvatskoj završava u domaćoj industriji po višim cijenama nego ruski plin u Austriji, Češkoj ili Mađarskoj.
Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li zbog ukrajinske krize biti problema s opskrbom plina, Vrdoljak je odgovorio kako stanovnici Hrvatske nisu ugroženi situacijom u Ukrajini, kako je Hrvatska najmanje ugrožena država u regiji jer vlastitom proizvodnjom pokriva oko 60 posto potreba, dok se 40 posto plina uvozi.
Hrvatski građani i industrija nemaju razloga za brigu oko potencijalnog prekida opskrbe plinom iz Ukrajine, poručio je.
Podsjetio je da su Vlada i Ministarstvo gospodarstva zaduženi za sigurnost opskrbe energentima te kako je stoga početkom godine izregulirana i opskrba plinom domaćinstava. S tvrtke koja je bila gubitaš (Inina tvrtka Prirodni plin) prebacili smo opskrbu na tvrtku koja može garantirati opskrbu (HEP), a to se već danas pokazalo kao dobra mjera, rekao je Vrdoljak i poručio kako neće biti povećanja cijene plina već samo njegovo smanjenje.
HEP na toj djelatnosti ne smije zarađivati, a svaki ostvareni dobitak bit će prebačen na smanjenje cijene plina u sljedećoj godini, kazao je Vrdoljak odgovarajući na pitanja novinara u Čakovcu gdje je potpisao ugovor o dodjeli državnih potpora iz Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji.
Prema ugovoru, potpisanim s međimurskim županom Matijom Posavcem, tvrtke iz Međimurske županije dobit će 1,33 milijuna kuna jamstva.
Ministar Vrdoljak ranije je boravio i u Varaždinu gdje je potpisao ugovore o potporama iz Jamstvenog fonda za Varaždinsku županiju kojoj je dodijeljeno 4,06 milijuna kuna.
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić boravio je pak danas u Bjelovaru i Krapini gdje je također potpisao ugovore o dodjeli državnih potpora iz Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju. Prema programu Jamstvenog fonda u ovoj godini, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dodijeljeno je 1,07 milijuna, a Krapinsko-zagorskoj 2,02 milijuna kuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....