Hrvatska je jedna od država u kojima uobičajene metrike koje nam inače otkrivaju kolika je nejednakost među građanima, odnosno kućanstvima, daju kontradiktorne podatke te u osnovi prikrivaju dugi trend dramatičnog rasta tzv. imovinske nejednakosti. Kad, naime, statističari objave da je dohodovna nejednakost u RH stabilna — da, npr., Gini koeficijent za dohotke iznosi oko 29 do 30, što je otprilike na razini prosjeka Europske unije — to zvuči kao da je sve OK, tj. da je Lijepa naša na dobrim stazama dohodovne (ne)jednakosti.
I Gini sam po sebi jest lasta niza dobrih vijesti iz RH u eri Andreja Plenkovića, ali taj Gini nam ne otkriva kako se dijeli ono što ljudi posjeduju. Objektivno, malo tko će se u RH doista obogatiti od plaća, kamoli penzija, dok se imovinski jaz između...
