Nedjelja, 31. ožujka, na Uskrs, zadnji je dan da vlasnici vikendice, sukladno nadopuni Zakona o oporezivanju kuće za odmor, Poreznoj upravi prijave svoje vikendice. Tko to ne učini sam, umjesto njih će prijavu poslati gradovi i općine, koji će i naplaćivati taj porez. Izmjenom Zakona o lokalnim porezima značajno je povećan raspon u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor. Iznos poreza ovisi o broju četvornih metara, plaća se godišnje, od minimalnih 0,60 eura do maksimalnih pet eura po kvadratu korisne površine. Gospodarske zgade isključene su od poreznog nameta.
Prema dopuni Zakona kuća za odmor je "svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski", no oni koji u vikendicama imaj izbjeglice, prognanike ili je u vlasništvu lokalne samouprave koja ju koristi za smještaj djece mlađe od 15 godina, oslobođeni su ovog poreza.
Dokazi
Kako bi se izbjegle moguće makinacije s izbjegavanjem oporezivanja, vlasnik nekretnine morati će dokazati da kuću ne koristi za odmor, nego da u njoj živi. Konkretno, osim što će na toj adresi morati imati prijavljeno prebivalište i primati račune komunalnih poduzeća, navodno je potrebna i potvrda liječnika obiteljske medicine da koristi njegove zdravstvene usluge.
Zasad se zna da 303 gradova i općina, među kojima su najveći dalmatinski gradovi, Split i Zadar, zadržati postojeće oporezivanje, 240 JLS povećalo je porez, a samo 13 ga je smanjilo. Primjerice, Grad Korčula je poduplao porez, s dva na četiri eura po kvadratu, Vela Luka naplaćuje euro manje.
Najveći porez od pet eura po kvadratu vikendice plaćati će vlasnici vikendica u Zagrebu, Rijeci, Mljetu, Dubrovniku i Šibeniku.
Recimo da su vlasnici vikendica na dubrovačkom području dosad plaćali 1,99 eura po kvadratu godišnje. Na području Grada Dubrovnika tijekom 2022. godine za vikendice je izdano 660 poreznih rješenja, od čega je lokalni proračun bio bogatiji za 90.000 eura. S novom će se cijenom, za isti broj objekata, iako će ih vrlo je moguće biti i znatno više prijavljenih jer oni koji su se izbjegavali sami prijaviti Poreznoj upravi ubuduće ih, kako smo rekli, mogu prijaviti općine ili gradovi, utržiti više od 226.000 eura. Istrijani su za vikendicu ili apartman od 80 kvadrata dosad plaćali 160 eura godišnje, dok bi ubuduće, odluče li se lokalne vlasti na maksimalan iznos, za istu kvadraturu plaćali 400 eura. Istarski su načelnici pozdravili novi način oporezivanja jer je rekli su za Jutarnji lani, najveći dio vikendica u vlasništvu stranaca. Gradonačelnik Rovinja otišao je i korak dalje pa ustvrdio da bi maksimalni iznos trebao biti i veći od pet eura po kvadratu
Vlasnicima apartmana ovaj je namet najteže pao jer njima se porez duplicirao – uz paušal po ležaju koji su plaćali i do sada, ubuduće će plaćati i veći porez na kuću za odmor.
Milijuni eura
Izračun je da bi se redovitom naplatom u lokalne proračune slijevalo barem 60 milijuna eura više no dosad, ali dosad se porez naplaćivao tek za svaku četvrtu nekretninu pa je u 2022. godini naplaćeno znatno manje (21,7 milijun eura), od minimalno 84 milijuna za 600.000 praznih nekretnina.
Koliko je novi izračun i povećanje maksimalnog iznosa po kvadratu, popularan potez uoči izbora, tek će se vidjeti. Ministar financija Marko Primorac početkom godine se pohvalio kako se "ova Vlada ne boji uvesti porez na nekretnine".
- Dakle, ako imate nekretnine koje nisu u trajnom najmu ili u kojima ne živite, te nekretnine već sada podliježu takvom porezu. Iako se on ne zove onako kako bi se trebao zvati, zove se porez na kuće za odmor i upravo zbog toga što je potrebno napraviti dodatan zahvat u tome sustavu je prije nekoliko godina bio i poticaj da se taj sustav reformira. Nažalost, taj pokušaj je propao, ali to ne znači da mi nismo opteretili ni na koji način nekretnine, kazao je tada Primorac.
Zanimljivo je da se liječnici opće medicine čine ljućima zbog ovog oporezivanja nego sami vlasnici kuća za odmor. Točnije, glasniji su. Budući da je kao jedan od navodno potrebnih dokaza da se nekretnina koristi za stanovanje, a ne samo povremeno, i potvrda liječnika obiteljske medicine iz koje će biti vidljivo da osoba zaista ondje i stanuje i dolazi na liječničke preglede lokanim liječnicima, smatraju da Porezna uprava "nema nikakve ovlasti dodjeljivati im nove administrativne zadatke niti se upletati u njihov svakodnevni rad s pacijentima". Kažu da oni nisu upoznati s takvim odredbama niti ih je bilo tko konzultirao o tome. Na koncu, upozoravaju da "ni pod kojim uvjetima navedene potvrde neće izdavati".
- Ako RH ne funkcionira kao pravna država u kojoj MUP vodi registre prebivališta i boravišta te je nemoguće službeno znati gdje tko živi (i glasa na izborima), onda neka na primjer traže potvrde javnih bilježnika, udruga građana, lovačkih društava, župnih ureda. Tvrdi li Porezna uprava da MUP ne radi svoj posao pa im preopterećeni liječnici obiteljske medicine trebaju pomoći? – pitaju se i dodaju da se "od liječnika traži da rade posao MUP-a".
Pod definicijom "kuća za odmor", što će vjerojatno izazvati novi bunt, spadaju i prazni stanovi kojih je samo u Zagrebu oko 50-ak tisuća, kao i oni koji se izdaju za kratkoročni najam.
Iako je danas zadnji dan kad vlasnici mogu sami prijaviti svoje kuće, čini se da će način utvrđivanja činjenica biti znatno teži nego je zakonodavac to predvidio.