Nakon definitivno predugog perioda prijava, tijekom kojega su učenici deset dana svaki puni sat (uključujući noć) u aplikaciji mogli pratiti svoj trenutni plasman na ljestvicama škola i mijenjati programe i prioritete, u ponedjeljak u podne objavljeni su konačni rezultati upisa u prve razrede srednjih škola. Prema službenim podacima, pravo upisa u ljetnome roku ostvarilo je 39.889 učenika, od kojih 10.929 (27 posto) u gimnazije, a 28.960 u strukovne škole.
Broj učenika koji se nije uspio upisati u ovome roku je 862.
Visokih 80,36 posto kandidata uspio je ostvariti pravo upisa u školu prvog izbora (od mogućih šest), pri čemu se najveći broj učenika odlučio za opće gimnazije (5910) i program ekonomista (2192). Na trećem mjestu su programi prirodoslovno-matematičkih gimnazija (1878), a slijede jezične gimnazije (1388) i programi medicinskih sestara (1279). Tehničara za računalstvo s pravom upisa je 1244, a hotelijersko-turističkih tehničara 1244. Sudeći prema podacima Ministarstva obrazovanja, u prve razrede srednjih škola bit će upisano nešto više kuhara (856) nego elektrotehničara (797).
Na listi deset najtraženijih škola u Hrvatskoj po broju prijava osam je zagrebačkih i dvije splitske - II. gimnazija Split i IV. gimnazija "Marko Marulić". Najtraženije škole iz Zagreba su VII. gimnazija, Prva ekonomska škola, II. gimnazija, Druga ekonomska škola, X. gimnazija "Ivan Supek", Gornjogradska gimnazija, Hotelijersko-turistička škola te Treća ekonomska. Na listi deset najtraženijih u Zagrebu pridružuju im se XIII. i III. gimnazija.
Ne jenjava interes za ekonomske škole
Ponovno je, dakle, najviše prijava stiglo gimnazijama: u Zagrebu je na listi prvih 20 programa s najvećim brojem prijava čak 15 gimnazijskih. Ostalih pet pozicija pripalo je trima ekonomskim školama, Hotelijersko-turističkoj te Prvoj tehničkoj školi Tesla.
Nenad Travar, ravnatelj Prve ekonomske škole Zagreb, drugoplasirane po broju prijava, kaže da su prema zadnjim podacima primili smo 1181 prijavu, a kvota im je 248.
Kako to da interes za ekonomsku ne jenjava? - U prvom redu zbog činjenice da smo četverogodišnja škola, a osnovni predmeti kod nas se provode po gimnazijskom programu. To je olakšavajuća okolnost za učenike koji pristupaju državnoj maturi. S druge strane, klasična priča - ako učenik završi strukovnu školu, ima "papir" u rukama, može raditi, a može i studirati. Većina naših učenika ipak ide na studij - objašnjava ravnatelj Travar.
I ostali ravnatelji škola s ovećim brojem prijava (u Zagrebu ih je šest s između 900 i maksimalnih 1200 prijava, koliko je dobila prva na listi VII. gimnazija) nemaju razloga za nezadovoljstvo.
- Rezultat upisa je sličan kao prošle godine, a pritom smo jedna od rijetkih popularnijih gimnazija u Zagrebu bez prijemnog ispita. Ne razmišljamo o njegovu uvođenju jer se nadamo da će rezultati nacionalnih ispita već sljedeće godine u nekom dijelu utjecati na upise u srednje škole - kaže Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije, koja je, prema zadnjim podacima Ministarstva, dobila 1116 prijava na upisnu kvotu od 156 učenika.
Neke od najtraženijih škola primile su i do devet puta više prijava nego što mogu primiti kandidata, pri čemu je riječ o ukupnom broju prijava, a ne kandidata. U Rijeci je najpopularnija Gimnazija "Andrija Mohorovičić" dobila 479 prijava na 72 upisna mjesta. Slijede Prva sušačka hrvatska gimnazija i Prva riječka hrvatska gimnazija. Među deset najpopularnijih riječkih škola (za razliku od zagrebačkih) su i tri programa medicinske struke - fizioterapeutski tehničar, medicinska sestra i farmaceutski tehničar.
Roditelji, oprez!
U Splitu pet prvih mjesta zauzimaju gimnazije, slijede ekonomski programi, turistički, ali i Prirodoslovna škola Split i Graditeljsko-geodetska tehnička, dok je poredak u Osijeku sličniji riječkome (zbog medicinskih škola), a najpopularnija su I., II. i III. osječka gimnazija.
U Zagrebu raste popularnost škola koje nisu u središtu grada. Primjer je XII. gimnazija u Dubravi, također plasirana među 20 najtraženijih po broju prijava. Nakon tri godine vratili su program jezične gimnazije, a umjesto lanjska četiri razreda opće sada upisuju pet razreda opće i jedan jezične. Pritom su bodovni prag u odnosu na lani podigli sa 65 na 70 za oba smjera, kaže ravnateljica Jadranka Vlahovec.
Pojedine škole za upis koji se ovih dana obavlja elektroničkim putem traže potvrde liječnika obiteljske medicine ili medicine rada. Roditelji oprez - u drugome slučaju valja se pripremiti na višesatno čekanje (uz naknadu od 35 eura).
Prema preliminarnim rezultatima, za jesenski rok u Hrvatskoj je ostalo slobodno 7686 mjesta.
Najpopularnije škole po broju prijavljenih učenika:
Zagreb:
1. VII. gimnazija
2. Prva ekonomska škola
3. II. gimnazija
4. Druga ekonomska škola
5. X. gimnazija Ivan Supek
6. Gornjogradska gimnazija
7. Hotelijersko-turistička škola
8. Treća ekonomska škola
9. XIII. gimnazija
10. III. gimnazija
Split:
1. II. gimnazija
2. IV. gimnazija Marko Marulić
3. V. gimnazija Vladimir Nazor
4. I. gimnazija Split
5. III. gimnazija
6. Ekonomska i upravna škola (ekonomist)
7. Turističko-ugostiteljska škola
8. Ekonomska i upravna škola (upravni referent)
9. Prirodoslovna škola
10. Graditeljsko-geodetska tehnička škola
Osijek:
1. I. gimnazija
2. II. gimnazija
3. III. gimnazija
4. Ekonomska i upravna škola
5. Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića (prirodoslovna gimnazija)
6. Medicinska škola (medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege)
7. Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića (web dizajner)
8. Medicinska škola (dentalni tehničar/ka)
9. Medicinska škola (Fizioterapeutski tehničar/ka)
10. Graditeljsko-geodetska škola
Rijeka:
1. Gimnazija Andrije Mohorovičića
2. Prva sušačka hrvatska gimnazija (opća gimnazija)
3. Prva riječka hrvatska gimnazija (opća gimnazija)
4. Ekonomska škola Mije Mirkovića
5. Hotelijersko-turistička škola
6. Prva riječka hrvatska gimnazija (jezična gimnazija)
7. Medicinska škola (fizioterapeutski tehničar)
8. Medicinska škola (medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege
9. Prva sušačka hrvatska gimnazija (jezična gimnazija)
10. Medicinska škola (farmaceutski tehničar)