HRVATSKI BDP MOGAO BI ZAVRŠITI U PLUSU

IKEA SPASILA BDP? Stručnjaciočekuju prvi pozitivan kvartalu posljednjih nekoliko godina

U Hrvatsku dolaze kupci iz susjednih zemalja, a naši više ne odlaze u Graz
 Davor Pongračić/CROPIX

Iako prevladavaju očekivanja da će ekonomija u posljednjem kvartalu prošle godine u najboljem slučaju stagnirati, mogu se čuti i razmišljanja da bi BDP ovaj put mogao i izroniti iznad nule.

Za povoljnija kretanja u industriji, koja je nakon pet godina uzastopng pada lani porasla 1,3 posto, pri čemu u prosincu čak 5,3 posto, analitičari RBA su zaključili da će u posljednjem tromjesečju imati “pozitivan utjecaj na kretanja BDP-a”.

Dok analitičari još uvijek oprezno govore o mogućnosti rasti BDP-a, potpredsjednik Vlade Branko Grčić, naravno, nema nikakvih dvojbi. Rast industrijske proizvodnje on je doživio kao “krunu pozitivnog trenda” u prošloj godini i bit će “poticaj za konačni izlazak Hrvatske iz šestogodišnje recesije u 2015. godini”.

Rasterećenje budžeta

Osim industrije, pozitivne pomake bilježi i trgovina koja prema podacima DZS-a lagano raste četiri mjeseca zaredom. Pritom je u studenom realno povećana za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec lani. S obzirom na pad zaposlenosti i činjenicu da kućanstva raspolažu sa sve manje novca, lagani rast potrošnje od ljeta ugodno je iznenađenje. Razlozi tome, smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, mogli bi biti pojeftinjenje nafte i hrane, što malo rasterećuje kućne budžete, kao i prodaja motornih vozila koja se povezuje s javnim sektorom. No najveći značaj u povećanju potrošnje mogao bi imati “Ikea efekt”.

- S dolaskom jednog velikog trgovačkog lanca dogodila se određena supstitucija, što znači da kupci iz Hrvatske više ne odlaze po namještaj u Austriju. Osim toga, sada u Hrvatsku dolaze kupci iz susjednih zemalja - objašnjava Stojić. Prvih pet mjeseci poslovanja zagrebačke Ikee, izvijestio je ovih dana njezin voditelj Georg Platzer, opravdalo je očekivanja. Kupci su pokazali visok interes i prosječno ih je bilo oko sedam tisuća na dan.

Izvozni rezultati

- Također, izuzetno smo zadovoljni što se naša predviđanja o prometu na razini od oko 60 milijuna eura u prvoj godini poslovanja realiziraju prema planovima, te vjerujemo da ćemo uspješno ostvariti zadane ciljeve za prvu poslovnu godinu, ali i nastaviti unapređivati svoju ponudu i usluge na zadovoljstvo naših posjetitelja - rekao je Platzer. Osim stanovnika Hrvatske, u robnu kuću dolaze i susjedi pa četiri posto kupaca čine Slovenci, a po dva posto oni iz BiH i Srbije. Naposljetku, Vlada se posebno hvali izvoznim rezultatima, ali posljednjih je mjeseci vidljivo značajno usporavanje rasta izvoza.

Statistička pogreška

U listopadu je vrijednost izvoza u kunama rasla 1,5 posto, a u eurima je čak pala. Studeni je bio neznatno bolji. Za konačni zaključak o kretanju BDP-a u posljednjem kvartalu ipak trebati pričekati podatke o izvozu i trgovini u prosincu.

K tome, valja imati na umu da još uvijek postoje dijelovi ekonomije koji se ne uspijevaju izvući iz minusa. To je prije svega građevinarstvo koje i posljednjih mjeseci pada po stopama od gotovo šest posto, što govori da su investicije i dalje najslabija točka ekonomije. Sve upućuje na stagnaciju, a ako i bude nekog pomaka BDP-a, on zasad ostaje na razini “statističke pogreške”.

Bruxelles u četvrtak daje prognozu

Kada je riječ o 2015. godini, čini se da prevladava mišljenje da bi ekonomija mogla stagnirati ili lagano rasti. Zagrebački Ekonomski institut, primjerice, očekuje rast od 0,6 posto, a ta skromna poboljšanja trebali bi osigurati, prije svega, oporavak potrošnje i investicija. Promjene u porezu na dohodak mogle bi zaustaviti pad osobne potrošnje, a nešto veće povlačenje sredstava iz fondova EU, pak, moglo bi dovesti do promjene trenda investicija iz negativnog u pozitivan.

Također, trend rasta izvoza, iako usporen, nastavit će se, a pad državne potrošanje neće biti dovoljno velik da bi poništio rast ostalih komponenti BDP-a. Problem ostaje razduživanje, nisko povjerenje potrošača i visoka nezaposlenost koji i dalje djeluju u suprotnom smjeru.

- Kako u predizborno vrijeme obično postoji tendencija smanjenja fiskalne discipline, opseg i razmjeri konsolidacije u ovoj godini ostaju neizvjesni. Ta se neizvjesnost, zbog velikog udjela države u gospodarstvu, prenosi i na ukupnu gospodarsku aktivnost, a u konačnici i na stope rasta BDP-a - ističu analitičari EIZ-a. Ambijentu neizvjesnosti pridonosi i stajalište Europske komisije o naporima Vlade prema fiskalnoj konsolidaciji u okviru EDP-a. A što su najnovija razmišljanja EK o Hrvatskoj bit će poznato u četvrtak, kada će biti objavljene najnovije prognoze za EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 14:01